Nevzat Birisik: Turska se sprema za još težu 2022. godinu

"Turska je, po jačini, deveta ekonomija svijeta, i može da se izbori sa nadolazećim problemima u vezi sa proizvodnjom hrane", izjavio je Nevzat Birisik, direktor za poljoprivredne politike i istraživanja u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva Turske povodom obraćanja medijima iz 13 zemalja svijeta, a kojega je organizovalo Udruženje poljoprivrednih novinara Turske (TAGYAD) u sklopu sajma "Growtech", proteklog vikenda održanog u Antaliji. 

Očekuje se manjak đubriva

Cijena radne snage u toj je zemlji niža u odnosu na evropske što jeste i može da ostane prednost u narednom periodu.

"Turska trenutno proizvodi više hrane u odnosu na period prije izbijanja pandemije korona virusa, ali će u 2022. godini problem biti to što farmeri neće imati novca za kupovinu đubriva pa se očekuje smanjenje proizvodnje", smatra Birisik dodajući da će to dovesti do manjih prinosa i rasta cijena hrane. "Evropa smanjuje proizvodnju amonijaka, a Kina fosfornih đubriva. Sve to dovešće do velikih problema na globalnom nivou, čak većih nego u ovoj godini".

Ova država zauzima površinu od 780.000 km2 te ima mnogo agroekoloških zona. Samo povrće uzgajaju na 779.000 hektara, a voće na tri i po miliona. Suša zna da pravi probleme, naročito posljednjih godina. Problem u narednoj, kao što je navedeno, može da bude i eventualni manjak repromaterijala.

Postignuta samoodrživost u većini oblasti

Po proizvodnji pšenice Turska je na 18-om mjestu u svijetu zbog čega uvozi veće količine ove žitarice, kao i kukuruza za živinarsku industriju te junetinu, odnosno crveno meso. Ipak, saznajemo da će pojačati napore da što manje osjeti posljedice buduće krize.

"Uveliko realizujemo planove za borbu protiv negativnih posljedica suše na našu proizvodnju Sve više farmera prelazi na "no till" sistem obrade zemljišta, podstiče se upotreba obnovljivih izvora energije i smanjenje upotrebe ugljen dioksida", ističe Birisik otkrivši da se u svakom distriktu te zemlje nalaze kancelarije savjetodavnih službi koji pomažu farmerima u usvajanju novih tehnologija.

Naglašava da su samoodrživi u proizvodnji mnogih kultura, npr. šećerne repe, čaja, lješnika, krušaka, trešanja, jabuka, smokava, citrusa, mlijeka, povrća. Imaju oko 18 miliona krava i oko 54 miliona ovaca i koza. Godišnje proizvedu oko 23 miliona tona mlijeka. 

Turska može biti konkurentna u EU

Takođe, snažno se podržava poljoprivredna proizvodnja izdvajanjem novca za subvencije u vrijednosti od oko 22 milijarde turskih lira, odnosno, oko 1.6 milijardi evra. Inače, vrijednost tamošnje poljoprivredne proizvodnje iznosi oko 48 milijardi dolara, a učešće poljoprivrede u nacionalnom BDP-u je 6,7 posto.

Birisik se dotakao i političkih tema kao što je uvijek aktuelno pitanje članstva Turske u Evropskoj uniji. Prema njegovim riječima, Evropa se pribojava Turske i njene moći u agro sektoru jer, ukoliko se priključi EU, u oblasti proizvodnje povrća i citrusa, postaće veliki konkurent Španiji, Italiji i Grčkoj, a u proizvodnji mesa, Njemačkoj i Holandiji.