Za oporavak zemljišta najbolje je preskočiti jednu sjetvenu sezonu i nastaviti proizvodnju u plodoredu.
Smanjenje prinosa, pogoršanje strukture tla i često obolijevanje biljaka, jasni su znaci da zemljište gubi svoje ključne funkcije i ovaj problem se ne može riješiti primjenom organskih i mineralnih đubriva. Neophodno je napraviti pauzu za regeneraciju.
Kako bi povratilo povoljna fizičko-hemijska svojstva potrebno ga je izostaviti iz intenzivne poljoprivredne proizvodnje. A, prema riječima Iskre Arapović, više stručne saradnice za žitarice i povrtlarstvo u PSSRS, mjera je u poljoprivrednoj proizvodnji ranije imala mnogo veći značaj.
"Poljoprivredni proizvođači su svake četvrte godine izostavljali sjetvu usjeva i time omogućavali povratak njegove biološke funkcije", navodi Arapović.
Proces kruženja hranjivih elemenata u zemljištu, kako pojašnjava, je takav da ih biljke usvajaju iz tečne faze zemljišta. S obzirom na to da su mikroorganizmi posrednici između zemljišta i biljaka, oni hranjive elemente uzimaju iz čvrste faze, ugrađuju ih u svoje tijelo, da bi njihovim raspadanjem i mineralizacijom ovi elementi došli u zemljišni rastvor gdje su dostupni biljkama.
"Čitav ovaj proces zahtjeva vrijeme koje se omogućava ostavljanjem zemljišta da odmori", podsjeća.
Ugar je površina u čvrstom plodoredu koja se neko vrijeme ne sije. Taj period može trajati pola godine ili godinu. Ukoliko traje duži vremenski period, dvije do tri godine, naziva se parlog.
"Ugar ne smije biti neodržavano poljoprivredno zemljište, dakle ne smije zarasti u šikaru i korove. U slučaju neodržavanja smatra se nepoljoprivrednim zemljištem", navodi Arapović, dodajući kako je površinu neophodno održavati košenjem.
Primjena hemijskih sredstava nije dozvoljena jer je riječ o ekološki značajnoj površini. Za suzbijanje korova se mogu primjenjivati mjere poput malčovanja, košenja, tanjiranja, plitkog preoravanja.
Za oporavak zemljišta najbolje je preskočiti jednu sjetvenu sezonu i nastaviti proizvodnju u plodoredu.
Sa intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom ugar gotovo nestaje, zato što se u praksi bolje pokazalo gajenje jednogodišnjih biljnih vrsta i njihovo zaoravanje u jesen. To mogu biti biljne vrste poput grahorice, djeteline, soje, lucerke, uljane repice, ljuljeva, heljde.
Izvori
Tagovi
Autorica