Najslabija karika u lancu opskrbe hranom je poljoprivrednik! EU direktiva će tome stati na kraj!

Na jučer održanoj sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Evropskog parlamenta u Bruxellesu povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj EU Phil Hogan najavio je skoro upućivanje u parlamentarnu proceduru prijedloga Direktive o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom. Radi se o važnom dijelu evropskog zakonodavstva koji bi trebao ojačati položaj poljoprivrednika te malih i srednjih poduzetnika u lancu opskrbe hranom.

Ovaj prijedlog uključuje učinkovite odredbe u provedbi pa tako sankcije mogu biti nametnute od strane nacionalnih vlasti u kojima su prekršaji utvrđeni. 

Poljoprivredni proizvođač - najslabija karika u lancu

Evropska komisija već nekoliko godina razmatra pitanje nepoštnih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Budući da često postoje znatne razlike u pregovaračkoj snazi među različitim subjektima u lancu opskrbe hranom, i dalje nastaju situacije u kojima je najslabija karika u lancu, najčešće poljoprivredni proizvođač, ugrožena i pod neopravdanim gospodarskim pritiskom.

Budući da joj je cilj zaštititi, Junckerova Komisija odlučila je reagirati na neravnotežu i nepošteno postupanje koje se može ispraviti te je po prvi put podnijela zakonodavne prijedloge za reguliranje nepoštenih praksi u lancu opskrbe hranom.

Phil Hogan: Pravednost je bit ovoga prijedloga 

"Bilo koji lanac je jednako jak kao njegova najslabija karika. Učinkovit i djelotvoran lanac opskrbe hranom jest onaj koji je pravedan. U današnjem prijedlogu u biti je riječ o pravednosti – o davanju glasa onima koji se ne čuju – onima koji su ne svojom krivnjom postali žrtve slabe pregovaračke pozicije. Današnjom se inicijativom želi ojačati pozicija proizvođača te malih i srednjih poduzeća u lancu opskrbe hranom. Također, želi se osigurati snažna i učinkovita provedba propisa. Povjerljivim postupkom pritužbe želimo iz lanca opskrbe hranom izbaciti 'faktor straha'", kazao je Hogan.

Koje su to nepoštene trgovačke prakse i na koga se odnose?

Nepoštene trgovačke prakse koje se Direktivom trebaju zabraniti jesu kašnjenje plaćanja za pokvarljive prehrambene proizvode, otkazivanje narudžbe u zadnji čas, jednostrane ili retroaktivne izmjene ugovora i prisiljavanje dobavljača na plaćanje propalih proizvoda. Druge prakse bit će dopuštene, ali samo ako su ih stranke unaprijed jasno i nedvosmisleno ugovorile. Te prakse mogu biti vraćanje neprodanih prehrambenih proizvoda dobavljaču, naplaćivanje dobavljaču sklapanja ili produženja ugovora o isporuci prehrambenih proizvoda, plaćanje promidžbe prehrambenih proizvoda koje kupac prodaje za dobavljača ili za njihovo stavljanje na tržište. 

Obuhvaćeni prehrambeni proizvodi uključuju poljoprivredne proizvode i prerađene poljoprivredne proizvode. Proizvodi ribarstva uključeni su kao poljoprivredni proizvodi. Odabir obuhvaćenih proizvoda u skladu je s učestalošću nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.

Prijedlog se odnosi na sve sudionike lanca opskrbe hranom: trgovce na malo, prerađivače, trgovce na veliko, zadruge i organizacije proizvođača ili samostalne proizvođače koji primjenjuju bilo koju utvrđenu nepoštenu trgovačku praksu. Prijedlogom se posebno želi osnažiti najslabije partnere male pregovaračke snage, tako da dobavljač mora biti male i srednje veličine u skladu s definicijom određenoj na razini EU-a.

Vraćanje povjerenja 

Zabranom primjene nepoštenih trgovačkih praksi za koje je utvrđeno da najviše štete poljoprivrednicima i malim i srednjim dobavljačima u prehrambenoj industriji povećat će se povjerenje unutar lanca opskrbe i nadoknaditi relativan nedostatak pregovaračke snage manjih subjekata u odnosu na veće kupce. Tako bi im se trebala osigurati veća sigurnost (npr. riješit će se problem pronalaženja novog kupca zbog otkazivanja narudžbe u posljednjem trenutku) i smanjiti potreba za upravljanjem rizicima na koje ne mogu ili mogu malo utjecati.

Neće doći do povećanja cijena za potrošače

U okviru javnog savjetovanja o nepoštenim trgovačkim praksama koje je provela Komisija nije predstavljen nijedan dokaz koji bi upućivao na to da ciljane nepoštene trgovačke prakse dovode do smanjenja potrošačkih cijena niti da će se cijene povećati ako se takve prakse zabrane. Štoviše, udruge potrošača u pravilu potiču reguliranje tih nepoštenih trgovačkih praksi jer takve prakse dugoročno negativno utječu na potrošače.

Zakonodavstvom je previđeno da Komisija nakon tri godine izvješćuje o primjeni pravila i o mogućim učincima na cijene.

Žalbe će moći biti anonimne

Prijedlog Komisije zahtijeva od država članica da odrede tijelo javne vlasti zaduženo za provođenje novih pravila. U slučaju dokazane povrede, nadležno će tijelo odrediti sankciju. Ovo će tijelo moći pokrenuti istragu na vlastitu inicijativu ili na temelju žalbe. U tom će slučaju stranke koje podnesu žalbu zatražiti povjerljivost i anonimnost kako bi zaštitile svoj položaj u odnosu na svog trgovačkog partnera. 

Uprave većine država članica već su uspostavile strukture za praćenje i provedbu zakonodavstva o nepoštenim trgovačkim praksama, pa će vjerojatno imati tek neznatne dodatne troškove. Ako takve strukture ne postoje, provedbu pravila mogla bi provoditi postojeća tijela, kao što su tijela za zaštitu tržišnog natjecanja ili agencije za zaštitu potrošača, čime bi se troškovi izrazito smanjili.

Prijedlog Komisije bit će u obliku evropskog prava (direktive) te će biti podnesen zajedno s procjenom učinka Evropskom parlamentu i Vijeću.