Mujkanović: Postoji interes za izvoz peletiranog gnojiva, zapinje na domaćim procedurama

Peletirano ekološko gnojivo od ovčije vune "Štabaa", koje je prošle godine plasirano na tržište, tokom 2025. pokazalo je da inovativna rješenja u poljoprivredi imaju svoju vrijednost.

Za Denijala Mujkanovića, vlasnika kompanije Kozarsko Polje d.o.o. iz Kozarca, 2025. bila je istovremeno godina potvrde kvaliteta proizvoda, ali i suočavanja s ozbiljnim administrativnim izazovima. No, planovi za 2026. su već iscrtani.

Administracija stopira izvoz?

Iako, kako kaže, može biti zadovoljan urađenim poslom i rezultatima, ne krije razočaranje sistemskim preprekama. Njegov posao je inovativan, a upravo tu, ističe, nailazi na najveći otpor. Izvoz prema Srbiji, iako interes tržišta postoji, zapinje na domaćim procedurama.

"U Srbiji smo već dobili uvozni broj i upotrebnu dozvolu, ali izvozna dozvola iz Bosne i Hercegovine još čeka, uslov je uvođenje HACCP sistema. Riječ je o procesu koji zahtijeva i vrijeme i značajna finansijska sredstva. Ali u procesu smo da se i taj projekat privede kraju", kaže Mujkanović.

Zanimljivo je da su upravo nakon prvog teksta objavljenog na Agroklubu stigli kontakti iz Srbije. Nakon inicijalnih razgovora i susreta u Kozarcu, brzo je postalo jasno da postoji prostor za ozbiljnu saradnju.

Ideja je da se iz Bosne i Hercegovine u prvoj fazi plasira oko stotinu tona gotovog proizvoda, dok bi se paralelno u Srbiji instalirala proizvodna linija i organizovali centri za prikupljanje vune, čime bi se proizvodnja nastavila iz domaće sirovine.

Nijemac zacijenio mašinu, pa je Bosanac sam napravio: Proizvodi gnojivo od ovčije vune

Dodatni vjetar u leđa dala je i prezentacija na sajmu etno hrane i pića u Beogradu. Proizvod je predstavljen široj publici u Srbiji, uz veliki interes posjetilaca koji su uzeli uzorke i započeli testiranja. Kako kaže Mujkanović, sada se praktično čeka samo da formalno počne saradnja.

Rezultati oglednih polja

Posebno poglavlje u 2025. godini obilježila su ogledna polja i stručne analize. Testiranja su rađena na fakultetima u Sarajevu i Banjoj Luci, a rezultati su, prema njegovim riječima, nadmašili očekivanja.

"Fakultet u Sarajevu je radio ogled na kupusu, a u Banjoj Luci su radili rasad paradajza, paprike, krastavca, špinata i blitve, također jedna kompanija je radila jagodu u Čeliću. Sve kulture pokazale su izuzetno dobre rezultate. Na ogledima s kupusom, gdje je šest plastenika tretirano različitim gnojivima, proizvod od ovčije vune dao je najbolje rezultate u prinosu, kvalitetu i otpornosti biljaka", priča Denijal.

Pozitivne reakcije nisu ostale samo u naučnim krugovima – priča o gnojivu širila se i među proizvođačima, često kroz primjere iz prakse.

Planovi za 2026.

Planovi za 2026. godinu usmjereni su prije svega na stabilizaciju proizvodnje i jačanje tržišnog prisustva. U fokusu su novi pregovori s trgovačkim lancima, ali i saradnja s većim sistemima, poput uključivanja gnojiva u plasteničku proizvodnju kompanije Bingo.

Paralelno s tim, razmatra se koncept proizvodnje u više manjih pogona u Sarajevu, Tuzli ili Bijeljini, te drugim gradovima, umjesto jednog centralnog.

"Radili bi sa više ljudi, ali sa našom opremom, dakle manji kapaciteti proizvodnje, ali na više lokacija, kako bi što manje transportovali vunu. Ona je rizična do momenta dok je ne steriliziramo, a steriliziramo je tek kada prođe kroz mašinu u proizvodnju", pojašnjava Mujkanović.

Pitanje ovčije vune, koja često završi kao otpad, Mujkanović vidi kao veliku razvojnu šansu. Pozivi uzgajivača koji je poklanjaju ili sami dovoze na njegova kućna vrata, pokazuju da stočari imaju problema s njenim odlaganjem.

"Mislim da ćemo pravu korist svi vidjeti tek kada budemo mogli da je otkupljujemo. Pa kada bi i jednu marku za kilogram plaćali korist bi imali svi u lancu, od stočara do prerađivača", dodaje.

Samo naprijed

Na kraju godine, poručuje da života u Bosni i Hercegovini ima, ali traži mnogo rada, upornosti i, kako kaže, ozbiljne promjene u administraciji.

"A što se tiče ljudi, oni su spremni da rade i da ulažu i novac i znanje i vrijeme, ali su obeshrabreni zbog te neke administracije. Znači samo naprijed. Svijet ostaje na mlađima naše je da se trudimo da im što bolje ostavimo kako bi oni mogli da nastave."