Pretraga tekstova
EU statistika pokazuje da je najveći broj onih koji sebi ne mogu priuštiti odgovarajući obrok zabilježen u Bugarskoj.
U 2022. godini u Evropskoj uniji 8,3 posto populacije nije sebi moglo svaki drugi dan priuštiti obrok s mesom, ribom ili neku vegetarijansku varijantu.
To je za jedan posto više od prošle godine kada je takvih bilo 7,3 posto, navodi Eurostat. Čak je 19,7 posto osoba u riziku od siromaštva, što je za 2,2 posto više od 2021. kada ih je bilo 17,5 posto.
Najveći broj onih koji sebi ne mogu priuštiti odgovarajući obrok zabilježen je u Bugarskoj (44,6%), zatim Rumunjskoj (43,0%) i Slovačkoj (40,5%). S druge strane, najmanji udio bilježi Irska (5,0%), Luksemburg (5,1%) i Cipar (5,6%).
U Hrvatskoj je takvih 23 posto, prema čemu su naši zapadni susjedi na 9. na listi, iza navedene tri zemlje, ali i Grčke, Mađarske, Litve, Francuske i Njemačke.
Sposobnost da stanovništvo EU sebi priušti odgovarajući obrok dio je cilja o održivom razvoju. Drugi cilj je "Nulta glad" kojom se želi iskorijeniti glad i sve oblike pothranjenosti, uz osiguravanje pristupa sigurnoj, hranjivoj i odgovarajućoj hrani.
U anketi ispod teksta vas pitamo: Jedete li svaki drugi dan obrok s mesom, ribom ili vegetarijansku varijantu?
Tagovi
Obrok s mesom Obrok s ribom Vegetarijanski obrok Odgovarajući obrok Eurostat Anketa
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
#RuralFoto #proizvodnja Na selu, proizvodnja hrane nije samo svakodnevni posao već i način života, duboko isprepleten sa ritmovima prirode. Na plodnim njivama niču žitarice i povrće, a u voćnjacima dozrijevaju sočni plodovi. Jesen se bliži,... Više [+]
#RuralFoto #proizvodnja Na selu, proizvodnja hrane nije samo svakodnevni posao već i način života, duboko isprepleten sa ritmovima prirode. Na plodnim njivama niču žitarice i povrće, a u voćnjacima dozrijevaju sočni plodovi. Jesen se bliži, sunčevi zraci miluju poljoprivredna gazdinstva, darujući svakom plodu raskošnu ljepotu. Selo je nešto posebno, mjesto gdje snovi počinju i gdje se ostvaruju. Miris hrane je poseban, voće slatko i ne tretirano hemikalija. Sve što nastaje na selu ima pečat autentičnosti, hrana je svježija, zdravija i često proizvedena uz poštovanje prema zemlji i tradiciji. Upravo ta jednostavna, ali dragocjena veza čovjeka i prirode čini seosku proizvodnju hrane koja nosi priču. Priču o radu, čovjeku težaku i njegovom trudu i zemlji u kojoj je uloženo toliko ljubavi, ali i znoja i duše. Jer težak strepi nad oranicama, liježe i budi se sa nadom da će iz sjemena nastati novi život. Dok drugi spavaju, on razmišlja o novom danu i snazi koju će uložiti u nepregledne oranice koje život znače.
Leticija Hrenković
prije 3 dana
Krasan opis i jako lijepo kadrirano Krasan opis i jako lijepo kadrirano