Morske alge u poljoprivredi - od đubriva do biostimulatora?

Španski projekat Algaterra provodi studije za razvoj novih inputa za poljoprivredu na bazi morskih algi, izvještava Campo Galego. Mnogo je uočenih korisnih efekata njihove upotrebe, kao što su đubrivo za zemljište, biostimulansi i fungicidi, koji se testiraju u uzgoju vinove loze, krompira, zelene salate i paradajza.

U prošlom stoljeću postojala je neraskidiva veza između poljoprivrede i morskih algi, ali je tokom vremena takva praksa prekinuta. S ciljem smanjenja cijene inputa nastao je ovaj projekat kako bi se razvili novi, jeftiniji poljoprivredni inputi, kao i testiranja njihove učinkovitosti za korištenje kako u organskoj poljoprivredi tako i u održivoj konvencionalnoj poljoprivredi.

Važan poljoprivredni resurs

U Evropi se jedan posto algi koristi za ljudsku ishranu, 24 posto u druge svrhe, uključujući i poljoprivredu, a preostalih 75 posto za ekstrakciju koloida.

"Ovaj vrijedan morski proizvod daje đubriva visoke vrijednosti i povećava mikrobnu aktivnost. Biljke su u obogaćenom zemljištu otpornije na svaki stres, bilo da je u pitanju suša ili mraz", naglašava Maria Elvira Lopez, istraživač i sudionica projekta na Univerzitetu Santiago de Santiago.

Istakla je da nemaju visok sadržaj fosfora, ali je njihova prednost što povećavaju njegovu dostupnost za biljke. Sadrže fitokoloide koji poboljšavaju strukturu zemljišta, povećavaju zadržavanje vode, kapacitet izmjene katjona u zemlji i djeluju kao fitoremedijatori. Sadrže makro i mikroelemente,kao što su: kalij, željezo, bor, cink, magnezijum.

Prvi rezultati 

Projekat je obuhvatao tri vrste parcela: kontrolne, đubrene sa mineralnim superfosfatom i one sa različitim količinama svježih algi (20t/ha, 40t/ha i 60t/ha). Rezultati su pokazali da je prinos od 20 t bio uporediv s parcela tretiranih mineralnim đubrivima i veći nego na kontroli. S porastom količine algi i prinos je bio veći.

Lopez je navel da je povećana pH reakcija zemljišta zbog većeg unosa kalcija i smanjenja sadržaja aluminijuma. Povećan je i sadržaj fosfora i kalija.

U eksperimentu miješanja algi s ostacima ribe i drvnim otpadom, borova piljevina, u istom omjeru, rezultati su poslije tri mjeseca dali dobre NPK vrijednosti i to 2,1 posto N, 0,6 posto P i 0,7 posto K.

Važna je i njihova uloga kao biostimulansa, jer sadrže brojne korisne materije: fitohormone, auksine, citokinine,vitamine, bioaktivatore. Ove materije pospješuju rast korjena i cijele biljke, pozitivno utiču na cvjetanje i zametanje plodova, a samim tim povećavaju prinos. Izražen je uticaj na otpornost biljaka na stres.

Osim na krompiru, istraživanja su ove godine provedena na parcelama vinove loze, salate, paradajza. Konačni rezultati tek trebaju da se obrade.