• Radna snaga
  • 20.06.2019. 12:00

Manjak radne snage u poljoprivredi: Sve veći problem i prepreka

Poljoprivredni proizvođači se susreću sa sve manjim brojem radnika što na njihovu proizvodnju i funkcionisanje gazdinstva ostavlja veliki trag i otežava im poslovanje. S obzirom da veliki dio proizvodnje  upravo i zavisi od radnika, potrebne su i odgovarajuće mjere da se ovaj problem riješi.

Foto: Depositphotos/robert_g
  • 212
  • 151
  • 1

Prema posljednjim podacima Agencije za Statistiku BiH, Federaciju Bosne i Hercegovine je u toku 2018. godine napustilo 23 075 stanovnika, od čega najviše onih iz starosne dobi između 25 i 29 godina. Broj je svakako i veći kada se uzme u obzir da je riječ o samo jednom entitetu, ali je činjenica da su svi oni nezadovoljni trenutnom situacijom u državi odlučili sreću potražiti u inostranstvu. 

Ipak, migracije stanovništva su pogubne za društvo i državu. Pretpostavke su da će se tek u narednim godinama osjetiti istinske posljedice ovih migracija. Neke od njih su vidljive i sada: poslodavci ostaju bez radne snage, kuće i naselja ostaju pusta, društvo ostaje bez mladih i perspektivnih ljudi, nesposobno da se razija i napreduje.

Međunarodna organizacija rada (ILO) ističe, a Svjetska banka prenosi da je broj radne snage u poljoprivredi u svijetu u konstantnom padu, i da je u 2018. godini u poljoprivredi bilo zaposleno 28.305 radnika u odnosu na ukupan broj zaposlenih. Ista organizacija procjenjuje broj radnika u poljoprivredi u Bosni i Hercegovini na 16.503 radnika u 2018. godini. Ipak, podaci Agencije za statistiku BiH tvrde da je u BiH u poljoprivredim djelatnostima zaposleno 129.000 stanovnika u 2018. godini što čini 15,7% od ukupno zaposlenih. Radnika zaposlenih puno radno vrijeme u istom periodu je bilo 26.000, a kraće od puno radnog vremena 13.000

Poljoprivreda je ovim problemom posebno zahvaćena 

Poljoprivreda je oduvijek, bar govoreći o našim uslovima, bila radno intenzivna grana privrede i oduvijek je zahtijevala veliku radnu snagu za obavljanje poljoprivrednih radova. Kako je radne snage sve manje, poljoprivredni proizvođači se nalaze u problemu: radnika nema, oni koji su ostali ili su nezainteresovani za rad ili ne mogu raditi teške poljoprivredne poslove, a većina proizvođača radi neuslovne proizvodnje radnicima ne može ponuditi veće nadnice.

Pogotovo su ovakvim stanjem pogođene voćarska i povrtarska proizvodnja, najviše tokom sezone branja plodova. Ivana Stjepanović, povratnica iz Austrije i vlasnica firme "Bosnia grows organic" koja uzgaja ljekovito i aromatično bilje ističe da ona svoju radnu snagu plaća nadprosječno.

"Imamo izazov sa kvalitetnom radnom snagom iako plaćamo nadprosječno. Upravo kreiramo nove pristupe kako riješiti taj izazov. Protiv trenda ne možemo i moramo da budemo maksimalno kreativni, pošto već sad pružamo izvanredno dobre uslove našim saradnicima", ističe Ivana.

Iz Udruženja voćara Prijedor govore da se njihovi članovi, iako oslonjeni na porodičnu radnu snagu, u određenim vremenskim periodima takođe susreću sa ovim problemom. Mnogi od njih što zbog ovoga, što zbog generalno lošeg stanja u poljoprivredi, napuštaju državu i odlaze u inostranstvo.

Mnogi odustaju od poljoprivrede i odlaze

"Nažalost cijene voća zadnjih godina su mizerne tako da nismo u stanju plaćati veće dnevnice. Uvozom nismo zaštićeni, a repromaterijal je svake godine skuplji. Uz to, odskora naši voćari koji su zaposleni, iako imaju zdravstveno osiguranje, moraju ga dodatno plaćati zbog toga što se bave poljoprivredom, pa čak i penzioneri. Nije postao problem samo sa odlivom radne snage nego se mnogi voćari odlučuju da prekinu proizvodnju i odu", ističu iz Udruženja.

Ono što je takođe zabrinjavajuća činjenica jeste i to da se mladi sve rjeđe odlučuju baviti bilo kakvim poslom u poljoprivredi, pa se postavlja i pitanje kome će ostati na korištenje svi resursi Bosne i Hercegovine. Sela će, ističe Stjepanović, ostati pusta.

"Migracije bi mogle dovesti do toga da nas se sve više preda i napusti oblast. Da se hranimo ubuduće isključivo importiranim proizvodima, mnogo lošije kvalitete nego što bismo kod kuće mogli proizvesti. I da nam sela budu još napuštenija, da jednostavno nestane života", ističe Ivana, koja smatra da je traženje krivca za cijelu situaciju gubljenje vremena. Potrebno je tražiti adekvatno rješenje problema.

"Ne smatram nikog krivim i pokazivati prstom na nekog smatram neprofesionalnim. Dodatno je tema toliko multifaktorijalna da nas mnogo nosi odgovornost na ovoj situaciji. Pitajmo sami sebe šta možemo poboljšati i poradimo na tome. Samoodgovornost je riječ koju konstantno ponavljam. Mi se svakodnevno borimo sa novim izazovima, i ja sam ponekad očajna kad usporedim servisni standard državnih instituta u Evropskoj Uniji s našim - ali šta imam od toga?! Ništa, plus dodatni gubitak energije koji je bolje investiran u realizaciju posla na njivi! Važno je fokusirati na ono na šta imamo utjecaj, na to što možemo odraditi dobro i konstantno se poboljšavati", ističe naša sagovornica.

Koja su to odgovarajuća rješenja ovog problema?

Prošlogodišnja vijest o tome kako Njemačka traži sezonske radnike u poljoprivredi te da se satnice kreću oko osam eura, nam pokazuje da se sa sličnim problemom susreću i mnogo razvijenije zemlje. Ipak, one za svoje probleme traže adekvatna rješenja. Na primjer, u Evropskoj uniji se prate trendovi na tržištu rada preko Centra za razvoj za stučno osposobljavanje, a mnoge zemlje potpisuju i ugovore sa državama koje nisu članice kako bi pronašli odgovarajuće radnike. 

Naša rješenja uglavnom kaskaju za samim problemom - ili nisu blagovremena ili ne mogu da u potpunosti rješe problem. Iz Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske ističu da je trenutni problem sa radnom snagom rezultat odnos ponude i tražnje na tržištu te da je Ministarstvo u stalnom kontaktu sa proizvođačima. 

"Tržište reguliše potražnju i ponudu svega, tako i radne snage. To je komplikovana materija (mora se tu uzeti niz drugih aspekata) i ne može Ministarstvo nikakvim mjerama da gazdinstvima pronađe radnu snagu, do koje smo svjesni da je sve teže doći jer malo ljudi, prije svega, uopste želi raditi u poljoprivredi, posebno mlađi, nezadovoljno je dnevnicama i uslovima rada i što se toga tiče u stalnom smo kontaktu sa gazdinstvima i pomažemo im savjetodavnim radom na terenu, putem naše Savjetodavne službe", ističe Aleksandar Macanović, rukovodilac Odsjeka za informisanje i informacione tehnologije pri Ministarstvu.
Takođe, prema njegovim riječima Ministarstvo vjeruje da će uplatom doprinosa regulisati i pitanje angažovanja i zaštite radne snage.

Država trebali podsticati proizvodnju malih proizvođača?

"Ono što je Ministarstvo ove godine uradilo, a tiče se mjera iz nadležnosti Ministarstva, je da uredi pitanja uplate doprinosa od strane gazdinstava, a time, vjerujemo, biće značajnije uređeno i pitanje angažovanja i zaštite radne snage. Vjerujemo da ste upoznati da je ovogodišnjim Pravilnikom o podsticajima za razvoj poljoprivrede i sela za 2019. godinu regulisano da podsticaje mogu dobiti samo ona gazdinstva koja redovno izmiruju obaveze po osnovu doprinosa za zdravsteno i penzijsko osiguranje, što radimo u saradnji sa Poreskom upravom RS", ističu iz Ministarstva.

Iz Udruženja voćara Prijedor ističu da bi ministarstvo i država trebali podsticati proizvodnju malih proizvođača. Samo tako će se domaća proizvodnja održati, a migracije smanjiti.

"Mi kao udruženje aktivno ukazujemo na probleme, pokušavamo voćarima naglasiti da je potreba da se udružujemo i prevazilazimo nastale probleme. Država i ministarstvo moraju mnogo aktivnije raditi na samoj zaštiti voćara i pomoći mnogo više  podsticajima malim proizvođačima. Inače nećemo imati domaće proizvodnje, voćari će kao i ostali gasiti proizvodnju i migrirati“, završavaju iz Udruženja za Agroklub.


Tagovi

Nataša Tomić Aleksandar Macanović Ivana Stjepanović Bosnia grows organic Udruženje voćara Prijedor radna snaga poljoprivreda


Autorica

Nataša Tomić

Nataša Tomić

Nataša je master student poljoprivrede i novinar iz hobija.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi