Leptiri štetočine: Stričkov šarenjak i drvesnica - kako ih suzbiti?

Stričkov šarenjak je jedan od najprisutnijih leptira u svijetu. Migratorna je vrsta, koja u toku hladnih mjeseci leti ka Africi, a u proljeće (april-maj) se vraća u naše krajeve. Kako kaže zaštitar bilja Marija Ivanović, polifagna je štetočina i domaćini su joj biljke iz familija Asteraceae (glavočike), Malvaceae (sljezovi) i Fabaceae (leguminoze; mahunarke). S biljaka iz spontane flore (stričak, čičak, palamida) prelazi na gajene (soja, pasulj, grašak, boranija, suncokret, duhan i druge).

"U toku godine ima dvije do tri generacije. Odrasla jedinka, leptir, dužine je dva centimetra, raspona krila četiri do sedam centimetara i simetričnih šara narandžaste, braon i bijele boje. Hrani se nektarom biljaka, a ženka na listovima polaže pojedinačna jaja zelene boje", kaže Ivanovićeva i dodaje da su larve obrasle dlakama i da su smeđe-crne boje, s poprečnim žutim prugicama, i dvije pruge žute boje koje se prostiru duž bokova.

Štete, kako kaže pričinjavaju larve ishranom na listu, pri čemu paučinastom mrežom upredaju listove stvarajući gusjenična gnijezda. U godinama prenamnožavanja mogu uzrokovati golobrst usjeva u vidu oaza. U cilju zaštite usjeva neophodno je uništavanje korova, domaćina štetočine (palamida, čičak i druge) na parcelama i u njihovom okruženju.

"Ukoliko je brojnost larvi tolika da ukazuje na mogućnost golobrsta, odnosno da je prag štetnosti više od dvije larve po jednoj biljci, neophodno je sprovesti tretman nekim od preparata na bazi aktivne materije cipermetrin", kaže savjetodavac i dodaje da za suzbijanje stričkovog šarenjaka nema registriranih insekticida.

Drvesnica

Drvesnica se javlja na voću, najčešće na jabuci i listopadnom drveću, kao što su topola, breza, jasen, javor, platan i druga. Leptir, kako Ivanovićeva kaže, živi osam do 10 dana, ne hrani se i bijele je boje. S leđne strane uočava se šest tamnih pjega poredanih u dva reda. Na trbuhu, sivo-plave boje, nalaze se prstenovi. Zadnja krila su sivo-bjeličasta, a prednja bijela s velikim brojem crno-plavih tačaka.

"Leptiri se pojavljuju od maja do juna. Tijelo je dužine oko četiri centimetra, a u rasponu krila pet do sedam centimetara. Poslije parenja ženka polaže jaja, veličine oko jednog milimetra, pojedinačno oko pupoljaka mladih stabala, tanjih grana, u pukotine kore ili u zemljištu. Embrionalni razvoj traje sedam do 23 dana. Gusjenica je svjetložute boje, dužine pet do šest centimetara", kaže ovaj zaštitar bilja i dodaje da se na tijelu uočavaju žute tačke poredane u redove i da je glava crne boje.

Nakon piljenja, kaže, gusjenice se ubušuju u vršne dijelove grančica, a zatim se polako kreću naniže. Sljedeće godine spuštaju se niže, ka debljim granama i deblu. Mlade gusjenice se sreću u peteljkama listova, većim nervima, pupoljcima i grančicama, a starije u granama i deblu. Odrastu u trećoj godini. Na izlasku iz hodnika, u periodu od aprila do juna, prave kokon u kojem se preobražavaju u lutku, a nakon izlijetanja leptira iz otvora hodnika ostaju da vire prazne košuljice.

Na mjestu ishrane gusjenice, primjećuje se intenzivno izbacivanje crvenkastog izmeta koji pada pored stabla. Drvesnica je znatno štetnija u jabučnjacima guste sadnje nego u sistemima slobodnog uzgoja. Može se suzbiti u vrijeme kada se pile iz jaja ili kada povremeno izlaze iz bušotina. Većina se pili u avgustu i septembru, kada je i optimalno vrijeme za njihovo suzbijanje.

"Drvesnica se može prenijeti sadnim materijalom. Mlade biljke su osjetljivije, pa je prisustvo jedne gusjenice dovoljno da bi se biljka osušila. Naročito su osjetljive voćke u gustim zasadima i u vrijeme sušnih ljeta. Ljetorasti se suše, a starije grane postaju krte i lomljive", kaže savjetodavac i dodaje da se na oštećenim granama naseljavaju druge štetočine, kao što su krvava uš, staklokrilac, vrbotočac i druge. 

Kako suzbiti štetočinu?

Poželjna mjera u cilju suzbijanja štetočine jeste postavljanje feromonskih klopki, radi praćenja prisustva leptira i kretanja njihove brojnosti. Kada se utvrdi povećan broj ulovljenih leptira, Ivanovićeva navodi da se može očekivati da će za 10 do 20 dana doći do piljenja gusjenica i u tom intervalu potrebno je sprovesti insekticidni tretman. Budući da razvoj provodi u unutrašnjosti grančica, grana i debla, to je suzbijanje nakon ubušivanja veoma otežano.

"Grane na kojima se uočava prisustvo drvesnice potrebno je uklanjati ispod mjesta napada, iznositi iz zasada i uništiti", kaže Ivanovićeva i dodaje da je u slučaju da je zahvaćeno i deblo, neophodno izvaditi cijelu biljku, iznijeti i uništiti, kako štetočina ne bi prelazila na ostale biljke u zasadu.