Pretraga tekstova
U trezoru se pod stalnim minusima, čuvaju i sorte koje posjeduju jedinstvena svojstva, otpornost na sušu, visoke temperature i štetnike, koje bi mogle biti ključne za prilagođavanje poljoprivrede klimatskim promjenama
U junu se na trenutak otvaraju vrata najhladnijeg i najvažnijeg sefa na svijetu, globalnog sjemenskog trezora na norveškom arktičkom otoku Svalbard. Tada stručnjaci Nordijskog vijeća za sjeme pohranjuju sjemenke ključnih poljoprivrednih kultura, koje bi mogle biti presudne za prehranu čovječanstva u budućnosti, piše Agrarheute.
Ove godine 12 zemalja s četiri kontinenta koristi tu priliku. Među njima se po prvi put nalaze Benin, Filipini i Vijetnam, koji šalju vlastito sjeme na dugotrajno čuvanje u norveški led.
Na Svalbardu, pod stalnim minusima, čuvaju se i neobične sorte poput plavog krompira, zelenog paradajza... Iako zvuče egzotično, ove sorte posjeduju jedinstvena svojstva, otpornost na sušu, visoke temperature i štetočine, koja bi mogla biti ključna za prilagođavanje poljoprivrede klimatskim promjenama.
Osim samih biljaka, pažnja se pridaje i dokumentiranju njihovih svojstava: kako se ponašaju u suši, koliko su podložne bolestima ili kako reagiraju na promjene okoliša. Te podatke prikuplja njemačko Informacijsko i koordinacijsko središte za biološku raznolikost (BLE), koje ih potom dijeli s evropskim i globalnim bazama podataka.
Najveća njemačka genska banka, Leibnizov institut za genetiku bilja i istraživanje kulturnih biljaka (IPK) iz Gaterslebena, poslala je gotovo 70.000 sjemenskih uzoraka na Svalbard. To čini gotovo polovinu njenog ukupnog fundusa.
Ukupno se u norveškom arktičkom trezoru čuva više od 1,3 miliona uzoraka, u stručnoj terminologiji poznatih kao "akcesije". Sigurnosne kopije u drugim državama, poput one u Ukrajini, mogu biti uništene u ratovima ili prirodnim katastrofama, zbog čega je ova arktička arhiva od neprocjenjive važnosti.
U trezoru "sudnjeg dana" nikad više sjemena - po prvi put deponirano iz BiH
Bosna i Hercegovina također ima kolekciju biljnih sorti pohranjene u globalnom sjemenskom trezoru u Norveškoj.
Iz Banke gena Republike Srpske 19. maja 2022. godine je poslata treća po redu pošiljka sjemena za Svjetski sjemenski trezor u Kraljevini Norveškoj. Institut za genetičke resurse Univerziteta u Banjoj Luci prva je institucija u regionu koja je svoju sigurnosnu sjemensku kolekciju deponovala u ovaj globalni trezor.
Hrvatska je 2023. godine na arhipelagu Svalbard pohranila zbirku od 161 pomno odabranog primjerka, čime se dodatno osigurava genetski materijal karakterističnih hrvatskih biljaka. Srbija to učinila još 2021.
Tagovi
Svalbard Sjemenski trezor Norveška Klimatske promjene Bosna i Hercegovina
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar, biciklist, hedonist (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim tiskanim medijima, a posljednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvotjednog časopisa za poljoprivredu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Šta se zeleni na boru zelenom? Odgovor je dala struka - https://www.agroklub.ba/sumarstvo/sta-se-zeleni-na-boru-zelenom/104190/
Selma Mujić
prije 1 tjedan
Inspiracija je zapravo iz doba prije partizana :) "Šta se b'jeli u gori zelenoj? Al' su snjezi, al' su labudovi?...", pa je ipak "čador age Više [+] Hasan-age", u slučaju bora nije ni jedno od navedenog :D
Vedran Stapić
prije 1 tjedan
Zvuči ko uvod u neku partizansku pjesmu ;) Zvuči ko uvod u neku partizansku pjesmu ;)