Kojim mjerama se boriti protiv degradacije zemljišta i suše?

Kreiranjem politika u oblasti zaštite zemljišta nastoji se postići održavanje i popravak zdravstvene ispravnosti i produktivnosti zemljišnog fonda, regulisanje sistema održive proizvodnje i potrošnje, te borbu protiv suše, zaključeno je juče u Banjaluci na radionici, a povodom Svjetskog dana borbe protiv degradacije zemljišta i suše, stoji u saopštenju Vlade Republike Srpske. 

Viši stručni saradnik za zaštitu poljoprivrednog zemljišta, Svetlana Lazić, objašnjava da se putem procedura mora strogo voditi računa da se intenzivira neutralnost degradacije poljoprivrednog tla, da sve dalje mjere i aktivnosti moraju biti kreirane u smislu zaštite zemljišta i zemljišnih resursa i da se mora razvijati saradnja naučno istraživačkih institucija i resora za pružanje stručnih usluga.

Zemljište danas ugroženo više nego ikad

Profesor na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, Mihajlo Marković, kaže da je neophodno podići javnu svijest o značaju tla kao prirodnog resursa čija je glavna uloga proizvodnja hrane i sirovina za stanovništvo.

Ukazao je da se danas na različite načine eksploatiše tlo, poput izgradnje saobraćajne i druge infrastrukture, te ostalih vidova degradacije, zagađenja i oštećenja.

Kako zasijati državno poljoprivredno zemljište u BiH?

"Važno je smanjiti potrošnju kvalitetnog poljoprivrednog i šumskog tla u nepoljoprivredne i nešumske svrhe", naveo je Marković. Prema njegovim riječima biti će procijenjeno zemljište Republike Srpske, u smislu njegove degradacije, te da će biti izrađeni akti kojima će se boriti protiv uništavanja tla.

"Djelimično zastarili podaci govore da se godišnje u RS izgubi oko 1.500 hektara poljoprivrednog tla u nepoljoprivredno", dodao je profesor.

Prirodni ekosistemi sve više transformisani

Prodekan za naučno istraživački rad na banjalučkom Šumarskom fakultetu, Marijana Kapović Solomun, rekla je da postoji više faktora degradacije tla, a jedan od važnih je i napušteno poljoprivredno zemljište, pored suše, poplava, erozije i šumskih požara.

"Sjeverni dio Republike Srpske suočava se sa nekontrolisanim korištenjem hemikalija u poljoprivredi, urbanizacijom, a Hercegovina sa čestim šumskim požarima i erozijom", kaže Solomunova.

U planu izdavanje u zakup 4.500 ha poljoprivrednog tla proizvođačima

Konvencija UN poručuje da je danas u svijetu degradirano više od dvije milijarde hektara tla, više od 70 odsto prirodnih ekosistema je transformisano, a do 2050. godine to bi moglo dostići i 90 odsto.