Klizište zbog pražnjenja jezera: Tlo u zaseoku Mandići ne miruje

Korisnik reverzibilnog jezera Zaovine je HE "Bajina Bašta", odnosno Elektroprivreda Srbije. Međutim, od 2015. godine Zaovine su kao predio od posebnih odlika, prvenstveno zbog Pančićeve omorike, pripojene Nacionalnom parku "Tara". Samim tim jezero se vodi kao ribolovna voda tog nacionalnog parka.

Zbog nastale situacije u samoj akumulaciji jezera Zaovine, ali i onim što se dešava na obalama, u Nacionalnom parku "Tara" (susjedna Srbija, op.u.) navode da često dolazi do oscilacije vode u jezeru "Zaovine" jer se puni iz "Perućca" i po potrebi se voda vraća nazad u sistem HE "Bajina Bašta".

Nijedna kuća i vikendica nisu na svom mjestu 

Poslije skoro deset dana tlo u zaseoku Mandići ne miruje. Nema više ni puta, jer je potonuo oko tri metra, nema vode jer su cijevi popucale, nema struje jer su bandere popadale. Nijedna kuća i vikendica više nije na svom mjestu. Mještani su put premostili ljestvama i pokušavaju da spase pokućstvo.

"Oko 15 objekata, što starih kuća, što vikendica, više nisu za življenje. Moju kuću sam napravio na temeljima stare kuće i uselio sam se za Novu godinu, a sada je razvaljujem da bih uspio spasiti bilo šta. Ovdje je bilo klizište 1994. godine, ali je mirovalo, sve do sada, dok nisu ispraznili jezero. Od kada se ponovo aktiviralo i dan i noć se pomjera. Čuje se hujanje, lomljenje šume... Sada smo ovdje na svoj rizik, samo da izvučem bilo šta", kaže Milan Mandić, koji je porijeklom iz ovog kraja.

Klizište je dovelo opasnost i groblje. Pukotine na zemlji ispod samog groblja prognoziraju najgori scenarij.

Katastrofa za riblji fond kao i za ekosistem 

Za sadašnju situaciju kažu da je katastrofa za riblji fond, kao i za ekosistem naročito u zaseoku Mandići, gdje se pojavilo klizište.

"Najvećim dijelom 2017. godine vodostaj na svim hidro akumulacijama je varirao i uglavnom je bio u konstantnom padu, što je i naglašavano kao problem i uticaj na riblji fond, kroz mjesečne izvještaje o radu i aktivnostima upravljača. O navedenim problemima obavješteno je i Ministarstvo zaštite životne sredine. Maksimalna kvota vode na jezeru Zaovine je 881,5 metara, dok je biološki minimum na 815 m. Кrajem meseca marta 2019. godine vodostaj na akumulaciji jezera Zaovine je bio oko 43m po vertikali ispod maksimalne kvote vode, što je uslovilo vidno smanjenje zapremine  vode u akumulaciji, čak i potpuno presušivanje u rukavcima jezera", naveli su u JP NP "Tara".

Ovakva situacija kako kažu u toj instituciji nije zabilježena od 2000. godine. "Variranje vodostaja izuzetno negativno utiče na živi svijet, naročito riblji fond, odnosno na mrijest svih ribljih vrsta. Javno preduzeće Nacionalni park Tara kao korisnik ribarskog područja nije u mogućnosti da provodi planirane aktivnosti na zaštiti ribljeg fonda kao ni aktivnosti na realizaciji planiranih aktivnosti na sportskom ribolovu", naveli su u JP NP “Tara”.

U NP “Tara” još navode da je uslijed konstantnog i naglog ispuštanja vode, u ponedeljak 01. aprila 2019. godine, došlo do pojave klizišta u zaseoku Mandići, u priobalnom dijelu jezera Zaovine, na površini od oko 30-50 ha.

"Riječ je o postojećem klizištu koje je bilo u mirovanju od 1994. godine. Njegovim ponovnim aktiviranjem narušeno je i stanje šumskih ekosistema - došlo je do  pojave loma i izvaljivanja drveća u mješovitim šumama smrče, jele i bukve sa ostalim listarima, u privatnom vlasništvu. Takođe, pojavila se erozija zemljišta pod livadskim ekosistemima, pucanja i odroni tla, a došlo je i do ozbiljnih šteta na  stambenim objektima i vikendicama i pucanja puteva i prekida komunikacija sa navedenim zaseokom", dodali su u ovom javnom preduzeću.

Očekuju dolazak geologa i stručnjaka "Energoprojekta"

Izlaskom na teren u 3. aprila konstatovali su da se vraća voda, odnosno da se puni reverzibilno jezero i dobili su informaciju da se očekuje dolazak geologa i stručnjaka "Energoprojekta", kako bi dali prijedlog i projekat za sanaciju navedenog stanja.

"Ovim aktivnostima narušen je i predeoni i ambijentalni izgled područja oko jezera Zaovine kao posebno značajnog dijela Nacionalnog parka "Tara", što sve utiče i na smanjenje broja posjetilaca. Treba imati u vidu da područje Zaovina posjećuje veliki broj turista iz cijelog svijeta, a motivi Zaovinskog jezera se koristi u promotivnim materijalima i kampanjama različitih organizacija počev od Turističke organizacije Srbije i Nacionalnog parka Tara. Imajući ovo u vidu očigledno je da je trenutna situacija potencijalno jako loša za turizam na ovom području, ali i za cjelokupnu sliku Srbije. Spuštanjem nivoa jezera degradirana je slika jednog od najljepših predjela u Srbiji što izaziva nezadovoljstvo posjetilaca ovog područja i ugrožava turističku sezonu".

U NP "Tara" kažu da im je jasno da jezero nije napravljeno za potrebe turizma, već je u funkciji proizvodnje električne energije, ali da se od 2015. godine nalazi u zaštićenom području nacionalnog značaja i potrebno je uskladiti aktivnosti sa novonastalom situacijom. Takođe, treba imati u vidu da je veliki broj stanovnika Zaovina izvor prihoda našao u aktivnostima vezanim za turizam i ugostiteljstvo.

"Nadležne službe JP Nacionalni park Tara, izašle su na teren, sačinile zapisnik i obavijestile nadležnog inspektora za zaštitu životne sredine. O trenutnoj situaciji smo obavijestili i pozvali u stručni nadzor i Zavod za zaštitu prirode Srbije kako bi nam pomogli u sanaciji područja i zaštiti prirode. Takođe, uprava parka je u direktnoj komunikaciji sa HE "Bajina Bašta", odakle smo dobili uvjeravanje i da imaju dozvolu izdatu od strane Ministarsva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i da rade u dozvoljenom režimu rada, odnosno da nisu ispustili vodu do biološkom minimuma (815m) i da će preduzeti sve da se situacija na terenu sanira. Očekujemo da će korisnik voda jezera Zaovine, HE "Bajina Bašta", u što kraćem roku reagovati i  sanirati novonastalu situaciju", navode u NP “Tara”.

Direktor HE Bajina Bašta Mikajilo Zlojutro izjavio je da će se utvrditi štete i nadoknaditi gdje bude bilo pravnog osnova. Problem je u tome što su mnogi vlasnici kuća i vikendica isplaćeni nakon prve pojave klizišta i da im je rečeno da svoje objekte sruše, ali da mogu i dalje koristiti svoje imanje. 

U EPS-u su saopštili da je nivo vode bio 15 m iznad biološkog minimuma, a da se voda koristila za pravljenje električne energije.