Kalibracija prskalica ključna za smanjenje doze pesticida

Dok se u Bosni i Hercegovini pažnja i dalje najviše obraća na podsticaje, visinu i vrijeme njihove isplate, moderna poljoprivreda u Evropskoj uniji nastavlja s razvojem novih tehnologija koje se, vrlo brzo primjenjuju u praksi. Plan EU je da se do 2030. godine, za 50 posto, smanji upotreba opasnih pesticida u poljoprivredi.

U vezi s tim kao jedna od mjera na šta se posljednjih godina naročito obraća pažnja je pregled, odnosno, inspekcija opreme koja se koristi za tretmane za zaštitu bilja. U Republici Srpskoj i Federaciji BiH nema nikakvih aktivnosti u vezi s ovom problematikom.

Uštede i do 2.000 €/ha

Konkretno, riječ je o atomizerima koji se koriste u voćarskim kulturama i samohodnim prskalicama za primjenu zaštitnih sredstava u ratarstvu. Sve se kontroliše - od ispravnosti mehaničkih dijelova, kardana, radnog pritiska, čistoće tanka, filtera, mješača, izboru dizni, njihovoj visini od tla i međusobnoj udaljenosti, do što manjeg zanošenja zaštitnog sredstva od posljednjeg reda, kako bi se, u što manjoj mjeri, zagadila okolina.  

"Sve navedeno ima za rezultat da su smanjene količine vode i doze pesticida koji se koriste u voćarstvu i ratarstvu, a koje konkretno u voćnjacima, iznose i do 2.000 eura po hektaru", kaže profesor Emilio Gil iz Odjeljenja za inženjerstvo i biotehnologiju sa Politehničkog univerziteta u Katalunji. Ovaj stručnjak trenutno radi na dva projekta INNOSETA i OPTIMA u kojima ispituje mogućnosti za poboljšanje tehnologija rada prskalica.

Prema njegovim riječima najbolji rezultati kod prskanja ratarskih kultura postižu se kada su dizne na visini od 35 do 50 centimetara iznad zemlje, a njihov međusobni razmak na grani prskalice je 50 centimetara.

Standard je i da su podešene na ugao od 110^o kako bi došlo do preklapanja sa susjednim diznama i kako bi se omogućilo ravnomjerno nanošenje sredstva na svaku biljku i međuredni prostor između njih. Skoro da nema gubitka zaštitnih sredstava u krajnjim redovima parcela.

Dosavina – aplikacija za voćare

Gil je jedan od kreatora aplikacije "Dosavina" kojom se, za voćarske kulture, mogu izračunati optimalni parametri za radni pritisak mašina, brzinu kretanja, broj i tip dizni. Takođe, uzima u obzir i širinu redova, međuredni razmak, veličinu listova i visinu do koje se protežu listovi. Sve to dovodi do optimalne količine vode i pesticida koji će se upotrijebiti u zasadu.

On navodi i da će u narednom periodu dronovi sve više da se koriste u zaštiti biljaka od bolesti i štetočina jer imaju širok spektar djelovanja. Od toga da termalnim kamerama mogu da snimaju lisnu masu i uoče mjesta u zasadu ili polju gdje je potrebno prskati pesticidima do samog prskanja parcela s njima.

Za šta se sve mogu koristiti dronovi u poljoprivredi?

Istraživanja se provode širom Evrope i već se razrađuju direktive za njihovo korišćenje, ističe Gil. Na kraju, dronovi se u Izraelu već koriste za berbu jabuka.

Nova istraživanja u vinogradarstvu

Profesor Paolo Balsari sa Univerziteta mehanike u Torinu takođe sa svojim timom radi na efikasnijoj primjeni pesticida u vinogradima. Kreirali su prskače sa diznama koji se u vinogradima postavljaju na svakih pola metra, na posljednjoj žici, neposredno ispod posljednjih listova.

"Cilj je da se zaštitno sredstvo raspoređuje bočno i malo iznad posljednje žice kako bi se spriječilo gubljenje sredstva između redova. Mana je što je teško odrediti dozu i koncentraciju zaštitnog sredstva, kao i to što, za sada, sistem košta 7.000 eura po hektaru, ali nadamo se da ćemo ga usavršiti u narednom periodu", precizira Balsari. 

Predstavljanje ovih inovacija održano je u Torinu na BTSF seminaru o inspekciji i kalibraciji opreme koja se koristi za zaštitu biljaka, na kojem su bili prisutni predstavnici osam evropskih zemalja.