Pretraga tekstova
U samo šest mjeseci zabranjen uvoz više od 100 tona mesa.
Uvoz mesa i mesnih prerađevina u BiH u 2015. godini bilježi lagani rast od 7% u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Najčešće se meso uvozi iz Poljske, Holandije, Srbije, Hrvatske, Italije i Austrije. No kakvo se sve meso šalje prema BiH?
U samo šest mjeseci ove godine, prema pisanju Nezavisnih novina, zabranjen je uvoz više od 100 tona mesa. Vraćeno je čak 9 pošiljki i to prema Turskoj, Mađarskoj, Italiji, Hrvatskoj i Srbiji, a razlozi vraćanja bili su zabrane uvoza iz zemlje ili nepotpune dokumentacije. Velika većina tih pošiljki, čak 107.661 kilogram odnosili su se na meso živine, a vraćeno je i 1.884 kilograma govedine.
Velike kontrole provode se i u mesnicama, veleprodajnim i maloprodajnim objektima, klaonicama, farmama i sličnim objektima. Velike količine mesa inspektori su povukli i iz prodavaonica. Najčešće se radio o nezadovoljavajućim higijenskim uvjetima, neispravnom deklaracijama, neispravnoj veterinarsko-sanitarnoj dokumentaciji životinja prije klanja i sl. Da su stroge kontrole potrebne, dokazuje podatak o uništenju 33.220 kilograma uvezenog mesa.
Proizvođači mesa u BiH slažu se da bi kontrole trebale biti stroge, prije svega zbog zaštite domaće proizvodnje. Poznato je da je BiH ove godine znatno pojačala izvoz mesa i mesnih prerađevina, i to za više od 100 posto u odnosu na isti prošlogodišnji period. Ali kako su se proizvođači koncentrirali na izvoz, postavlja se pitanje kakvo meso jedu građani BiH. Sudeći prema podacima raznih inspekcija, ima tu svega. Prema mišljenju Zajednice živinara RS, najkvalitetnije je domaće, svježe meso, a proizvodnja se strogo kontrolira pa proizvođači mogu biti sigurni što jedu. S druge strane, uvozno smrznuto meso ima duži rok trajanja pa mu je i cijena niža, ali kvalitetom ne može parirati svježem domaćem mesu.
Sada se zapravo događa apsurd da se kvalitetno domaće meso izvozi i to u sve većim količinama, dok se domaći potrošači, imajući u vidu sve ove informacije o uništenim i vraćenim neispravnim količinama mesa iz uvoza, s pravom pitaju, što se zapravo nalazi na policama i kakva je kvaliteta mesa kojeg kupuju. Ne čudi stoga da apeliraju na oštrije kontrole uvoza, ali i na stroge inspekcijske nadzore klaonica i brojnih drugih objekata koji se bave preradom i prodajom mesa.
Foto: depositphotos.com; luriiSokolov
Tagovi
Uvoz mesa Mesne prerađevine Inspekcija Proizvođači mesa Zajednica živinara RS Domaće meso Farme Klaonice Prerada i prodaja mesa
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.