Kako se upotrebom drona u poljoprivredi štedi na raznim osnovama?

Nadzor usjeva, stanje vegetacije, procjene štete, identifikacija korova…samo su dio posla koji umjesto poljoprivrednika može obaviti dron. Čak ne morate ni imati svoju letjelicu. Naime, u proljeće ove godine Sarajevo je dobilo kompaniju koja se bavi multispektralnim snimanjem polja uz pomoć dronova.

Riječ je o "Agrodronu" koji je osnovao Hamza Muharemović, a izvještaje na osnovu snimaka kreiraju profesori sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu.

"Baveći se dronovima upoznao sam sadašnjeg kolegu Lovru Šilovića iz Osijeka, vlasnika obrta Agromonitor, koji se bavi bespilotnim letjelicama u poljoprivredi. Zajedničkim istraživanjem savremenih tehnologija odlučili smo poljoprivrednicima ponuditi povoljnu uslugu za nadzor njihovih usjeva", kaže Muharemović na početku razgovora za Agroklub, dodavši kako ova usluga poljoprivrednicima pomaže dobiti uvid u cjelokupno stanje vegetacije i donijeti kvalitetnije odluke u proizvodnji.

Sa Agromonitorom dijele mnoge resurse i opremu, a kroz ovu međunarodnu saradnju, kako kaže, žele modernizirati regionalnu poljoprivredu uvodeći trenutno vodeću tehnologiju na svjetskom tržištu.

Značajne uštede

Snimljeni materijali, kako nam pojašnjava, obrađuju se u nekoliko najsavremenijih programa, a detaljan i profesionalan izvještaj kreira tim profesora.

"Koristeći podatke iz izvještaja poljoprivrednici štede gnojivo, pesticide, vodu, radnu snagu te povećavaju prinos. Nadalje, u izvještaju su i podaci o detektiranim bolestima, stresu biljaka, te izvještaj može pomoći u kreiranju drenažnog sistema", navodi naš sagovornik.

Iz primjera koje nam je stavio na uvid, vidimo da "nalaz" osim generalnih karakteristika lokacije, sadrži i mape vegetacijskih indeksa pa se tako na konkretnom primjeru navodi da na jednom dijelu parcele soja nije uspjela niknuti i razviti se, jer je tlo u trenutku sjetve bilo maksimalno zasićeno vodom. Date su i preporuke proizvođaču šta treba uraditi.

Kod uzgoja kultura kao što je krompir, gdje plamenjača u vrlo kratkom vremenu može uzrokovati ogromne štete, pogotovo na velikim parcelama vrlo je bitno pravovremeno detektirati žarišta bolesti, što je također jedna od mogućnosti ovog simka. 

Učestalim praćenjem poljoprivrednih površina dobija se jasnija slika stanja usjeva pa i vrijeme za pravovremenu reakciju u smislu aplikacije pesticida, gnojiva, biostimulatora, stanja zakorovljenosti i slično. Moguće je i praćenje različitih sorti ili hibrida u smislu njihovog ponašanja na uvjete uzgoja i u konačnici vegetacijski indeksi su dobar indikator prinosa.

Cijene usluga

Također, jedna od njihovih usluga je evidencija šteta uslijed vremenskih nepogoda, štete nastale od divljih životinja i dugih. Ove usluge mogu koristiti kako osiguravajuće kuće, tako i sami poljoprivrednici.

"Istaknuta usluga koju pružamo je i izrada VRA mapa, tj. mapa za varijabilnu prihranu. Ove mape koriste se u poljoprivrednoj mehanizaciji za precizno gnojenje i slično", dodaje Muharemović te ističe kako cijena usluge zavisi od broja dogovorenih snimanja, ali i površine zemljišta koje snimaju.

Uzevši u obzir sve ove parameter, cijene variraju od 5 do 17 eura po hektaru. Ukoliko rade procjenu štete za osiguravajuće društvo procedura je takva da preventivno svakog mjeseca odrade jedno snimanje.

"U slučaju da se dogodi šteta, dan nakon nje izlazimo na teren I snimamo polje. Ta dva snimka uspoređujemo i na osnovu toga naša stručna lica utvrđuju opseg nastale štete. Za kvalitetu mapiranja poželjno je vrijeme bez kiše i sa što manje vjetra", kaže nam.

Izvještaj za 7 dana

Na teren, kako dalje pojašnjava, izlazi dvoje ljudi, licenciranih dron pilota sa pribavljenim dozvolama leta. Svaki pojedinačni let mora biti najavljen. Obradu podataka i pravljenje izvještaja rade tri osobe, to je tim sačinjen od profesora sa dugogodišnjim iskustvom primjene modernih tehnologija u poljoprivredi, a klijent sve podatke dobija u roku od pet do sedam dana.

Preporučeni broj snimanja tokom vegetacije je od dva do tri.

"Tri snimanja našim klijentima daju veliku mogućnost usporedbe i monitoring čitavog procesa poljoprivredne proizvodnje. Snimanja je preporučeno raditi u vremenskim intervalima ovisno o kulturi. Prvo se može napraviti kada je biljka nikla iz zemlje, da tlo nije golo", dodaje naš sagovornik.

Za relativno kratak period, odnosno od proljeća, u BiH i u Hrvatskoj, snimili su više polja različitih kultura. A, prema riječima Muharemovića, mlađi poljoprivrednici su više otvoreni za primjenu novih tehnologija i praćenje svjetskih trendova.