• Ptice i poljoprivreda
  • 25.06.2019. 14:00

Kako privući ptice i učiniti ih saveznicima u poljoprivredi?

Malo je poznato koliko nam ptice pomažu u poljoprivrednoj proizvodnji i koje su to vrste koje daju poseban doprinos. Brojna istraživanja pokazuju da su one neizmjerno korisne, ne samo u poljoprivredi, već u čitavom ekosistemu. Upravo iz ovog razloga, one su među najzaštićenijim kičmenjacima u Evropi.

Foto: Marija Katić
  • 90
  • 28
  • 0

Brojna istraživanja pokazuju da su ptice neizmjerno korisne, ne samo u poljoprivredi, već u čitavom ekosistemu. Po značaju u poljoprivredi izdvajaju se dnevne i noćne grabljivice.

Jedna od najznačajnijih vrsta je svakako vjetruša (Falco tinnunculus). Hrani se pretežno sitnim sisarima (najviše voluharicama), gušterima, insektima i malim pticama.

Prema riječima diplomiranog ekologa - ornitologa Miloša Radakovića, stručnog suradnika Zavoda za zaštitu prirode od noćnih grabljivica, sove imaju poseban značaj: "One su najbolji primjer i svakako najznačajniji biološki regulatori brojnosti nekih vrsta, posebno sitnih sisara, jer ukoliko dođe do gradacije u brojnosti, mogu biti štetni u poljoprivredi."

I ptice iz reda vrapčarki odlične u borbi protiv štetočina

Od dnevnih vrsta grabljivica, pored vjetruše (Falco tinnunculus), tu je i škanjac (Buteo buteo). Posebno mjesto svakako zauzimaju i ptice iz reda vrapčarki (Passeriformes) i reda djetlića (Piciformes), koje u najvećoj mjeri u ishrani koriste odrasle i larvene oblike insekata i na taj način ratarima štede velike količine novca u borbi protiv štetočina. Pored ovih vrsta, kao primjer može se navesti i jarebica (Perdix perdix), koja u svojoj ishrani, između ostalog, koristi krompirovu zlaticu. 

Veliki djetlić (Foto: Miloš R.) 

Koliko jedna sova doprinosi proizvodnji kravljeg mlijeka? 

Možda najzanimljiviji primjer značaja ptica u poljoprivredi predočio je naš sugovornik predstavivši računicu na temu - koliko mlijeka daje jedna sova?

"Sove se hrane uglavnom voluharicama, koje u svojoj ishrani koriste travu i djetelinu namijenjenu ishrani krava muzara. Jedan par sova za jednu noć ulovi 6-10 (redovno) ili čak 15 i više (kada je period hranjenja mladunaca) voluharica i miševa. Tako da se može računati da je hranidbeni uspjeh sova oko 3.500 sitnih glodara godišnje", pojašnjava on. 

Ukoliko uzmemo da je svaki taj glodar tokom godine pojeo ili oštetio u prosjeku samo po tri kilograma stočne hrane (pod uslovom da se ne računa učinak njihovih potomaka), onda to znači da jedan par sova može donijeti godišnje dodatnih deset tona hrane za stoku.

"Domaćin koji na svom imanju ima sove može othraniti jednu kravu više godišnje ili da mu sove uštede nekoliko hiljada litara mlijeka više. I opet, sve to "besplatno", bez utrošenih novaca na hemijska sredstva za suzbijanje glodara!"

Sova (Foto: Miloš R.) 

Kako privući ptice i učiniti ih saveznicima u poljoprivredi?

Neke od najpraktičnijih i široko korištenih aktivnosti, kako kaže Miloš, su izrada i postavljanje umjetnih rupa - kućica za gniježđenje. Kućice mogu koristiti i za skrivanje i noćenje van perioda gniježđenja. Najbolje ih je postaviti na visine pet metara i više, kako ne bi došlo do ugrožavanja ptica, legala i mladunaca od strane domaćih mačaka. I treba ih izraditi na način da što vjernije predstavljaju prirodne šupljine - duplje.

Pored kućica, posebno u zimskom periodu, značajne su hranilice, na kojima se mogu poslužiti sjemenje i žitarice. Hranilice trebaju biti zaštićene od kiše i vlage, a hrana biti uvijek svježa. U hranilice ne treba ostavljati kruh, mrvice kruha ili ostatke ljudske ishrane, a to je ono u čemu često griješimo. Najbolje je da to bude suncokret ili krupno mljevene žitarice, a može se ostaviti i voće. Hranilice se postavljaju i služe uglavnom vrstama iz reda vrapčarki. Posebno u ljetnim mjesecima sa periodima ljetne žege, ali i u zimskim mjesecima kada voda ledi, potrebno je da se pticama omogući pitka voda. I to je vid da se one zadrže na mjestima gdje su nam potrebne.

Pticama se takođe može pomoći tako što se na otvorenim površinama koje imaju malo stabala ili ih nema u blizini i naročito kada su parcele veće, postave tzv. stajanke. Najbolje je da budu visine 1,5-2 metra i više, da budu čvrsto pobijene u podlogu i da na vrhu stoji poprečna stajanka dužine 30 cm, kako na nju može sletjeti manja ili veća ptica grabljivica, sa koje može posmatrati parcelu i lakše uočiti i uloviti plijen.

Poljski vrabac (Foto: Marija Katić)

Ne postoje "štetne" ptice po poljoprivredu

Kao veliki poznavatelj i ljubitelj prirode, a naročito ptica, naš sugovornik objašnjava da u prirodi ništa ne može biti štetno. Može doći do prenamnoženja jedne ili više vrsta jedne životinjske grupe, koja svakako nastaje uslijed djelovanja nekog drugog biotičkog ili abiotičkog faktora. 

"Rastom ljudske populacije širila se potreba za širenjem i poljoprivrednih površina, a time je uzurpiran dom za mnoge divlje vrste. To ne bi bio preveliki problem da su se na tim površinama nastavili tradicionalni vidovi obrade zemljišta, nego se snažno srljalo u progres i u smjeru intenziviranja poljoprivredne proizvodnje do najmodernijih njenih oblika, koji svakako znatno narušavaju prirodnu ravnotežu. Takvim načinom izmjene u poljoprivrednoj praksi zapravo je zauzeto nekadašnje prirodno stanište mnogih vrsta," objašnjava on. 

Mali dio ptica je ostao i prilagodio se novim uslovima. Te vrste imaju konotaciju negativaca u poljoprivredi i tretiraju se kao štetočine. Riječ je o vrstama ptica poput svrake, gačca, sive vrane, sojke, čavke, gavrana i druge. Štete se javljaju u svim fazama poljoprivredne proizvodnje, ta visina štete se teško precizno utvrđuje, a često se tim procjenama i manipulira.


Tagovi

Ptice Sove Poljoprivreda Štetočine Zavoda za zaštitu prirode Mišar Vjetruša Noćne grabljivice Miloš Radaković


Autorica

Julijana Radenković

Julijana Radenković

Master diplomirani agroekonomist. Autorica nekoliko znanstvenih radova. Moto: "Tko hoće nešto učiniti, nađe način, a tko ne želi, nađe izgovor".

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi