Kako pravilno spaliti korov i biljni otpad?

Proljeće je vrijeme kada domaćini krče njive, uređuju svoje okućnice, poljoprivredna i druga zemljišta. Uprkos brojnim upozorenjima, nažalost, česte su nesreće uzrokovane požarima nastalim uslijed nekontrolisanog širenja vatre nakon paljenja biljnog otpada. 

Proljetno-ljetna požarna sezonu, zvanično traje od aprila do oktobra, no, toplo vrijeme izmamilo je domaćine da nešto ranije počnu sa ovim poslovima. Tako je još sredinom februara zabilježena nesreća sa smrtnim ishodom u Gračanici, a potom još jedna u Konjicu kada je stradala starica, a samo zahvaljujući brzoj intervenciji vatrogasaca spriječena je slična tragedija u Kotor Varošu. Nedavno je i u Zvorniku vatra nakon čišćenja okućnice zahvatila krovnu kontrukciju kuće. 

Najveći broj  požara je prouzrokovan nesavjesnim paljenjem vatre pri spaljivanju korova, suhe trave, lišća, poljoprivrednih i drugih otpadaka prilikom obavljanja proljetnih radova, čišćenja poljoprivrednih, šumskih i drugih površina na otvorenom prostoru. Spaljivanje ne smije prouzrokovati štetu poljoprivrednim ratarskim kulturama, nasadima, voćnjacima, šumama, nadzemnim elektroenergetskim vodovima i ne smije ugroziti odvijanje saobraćaja  stvaranjem dimnih zavjesa.

Poduzmite mjere zaštite

Služba za civilnu zaštitu i vatrogastvo Mostara pripremila je upute kako pravilno spaliti otpad, u slučaju provođenja spaljivanja dužni ste poduzeti sljedeće mjere zaštite od požara:

• prije početka loženja vatre o tome obavijestiti nadležnu vatrogasnu jedinicu, 
• spaljivanje korova i biljnog otpada napraviti na za to predviđenim mjestima, u određeno vrijeme,
• odabrati mjesto na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i ostali biljni otpad na način da bude dovoljno udaljeno od stambenih i drugih objekata, krošanja stabala, kao i od električnih vodova i njihovih stupova kako bi se spriječilo da ih plamen ili iskre zahvate,
• prostor oko mjesta predviđenog za spaljivanje očistiti od zapaljivog rastinja u širini najmanje 5 metara kako biste spriječili širenje požara, 
• pripremiti sredstva za gašenje požara: vodu, pjenu, prah, a ako nemate aparate za početno gašenje  požara, poslužit će i pijesak, lopate i slično,
• vatru ne palite noću i za tokom vjetra,
• ne spaljujte istovremeno velike količine rastinja, 
• osobe koje su koristile ložišta na otvorenome, dužne su kontrolirati izgaranje i ne smiju napuštati mjesto dok se vatra u potpunosti ne ugasi, 
• tek kad je vatra potpuno ugašena, što je ispravno provjeriti prebacivanjem pepela i polijevanjem vodom, osoba koja ju je prethodno zapalila, a potom na ispravan i siguran način ugasila u potpunosti, smije napustiti to mjesto.

Ne palite blizu šume

Vatru na otvorenom smijete paliti ukoliko je udaljena od objekata najmanje 50 m, a od šume najmanje 150 m. Kada spaljivanje vršimo u buretu ili namjenskim spalionicama tada blizina može biti manja. 

Koliko štete paljenje trave uzrokuje zemljištu?

Treba napomenuti i da su predviđene novčane kazne kao i krivična odgovornost za one koji pale vatru, ukoliko požar kao posljedicu bude imao veću materijalnu štetu ili opasnost za ljudske živote.

Nije na odmet podsjetiti da u slučaju izbijanja požara odmah pozovede vatrogasce na broj 123.