Kako izgleda radni dan pilota koji se bore sa najezdom skakavaca?

Afričke zemlje se i dalje bore sa najezdom pustinjskih skakavaca koji im uništavaju usjeve i postaju prijetnja proizvodnji hrane, a to je najgora navala u posljednjih 25 godina koja bi mogla dovesti do gladi ako se ne zaustavi na vrijeme. 

Skakavci se proširili i na drugi kontinent - pojedu 400.000 tona hrane dnevno

Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) objavila je da je borba protiv najezde tretiranjem helikopterima uspješna, ali i intervju s jednim od pilota, Milesom Woodgateom koji je opisao kako izgleda njihov radni dan i "kancelarija iz zraka".

Skakavci su vrlo pokretna meta 

"Na put smo krenuli prije mjesec dana. Avioni su doletjeli iz Sjedinjenih Američkih Država. Ponovo smo sastavili helikoptere u Nairobiju u Keniji, zatim smo odletjeli u Mogadishu u Somaliji i sada smo ovdje u Garoweu u državi Puntland gdje tretiramo površine", rekao je Miles.

Prvo im je na dnevnom redu redovni jutarnji brifing s timom, stručnjacima FAO-a i vladinim dužnosnicima u zračnoj luci. "Dan je zapravo organizovan na osnovu telefonskog poziva dr. Hareda", objašnjava Miles. Dr. Hared Nur je stručnjak za pustinjske skakavce i sarađuje s FAO-om na koordinaciji operacija za njihovo suzbijanje u Puntlandu i Galmudugu.

"Kada su skakavci odrasli i formiraju rojeve, postaju vrlo pokretna meta pa su operacije sa zračnom kontrolom najučinkovitije jer omogućuju veću fleksibilnost u borbi protiv ovih štetočina na mnogo širem području“, objašnjava Nur. 

Za uspješno tretiranje treba letjeti što niže

"Tipičnim danom naš let traje između šest i sedam sati uključujući punjenje tanka s biopesticidima i njihovo prskanje", kaže Miles. Biopesticid koji se koristi se zasniva na prirodnom sastavu i ciljano uništava skakavce, a ne šteti okolini niti predstavlja opasnost za ljude i stoku.

"Za uspješno tretiranje morate letiti nisko, što niže to bolje“, otkriva Miles. "Ako možemo letiti jedan i po do dva metra od tla, to je savršeno", dodao je. Takav način prskanja najbolji je za optimizaciju pokrivenosti i izbjegavanje jakih vjetrova koji mogu uzorkovati zanošenje biopesticida.

Istovremeno, Miles mora voditi računa o životnoj sredini. "Kada letimo, ne želimo uznemiravati lokalno stanovništvo, uključujući ljude i životinje“, kaže pilot. Otkriva i da je već radio u regiji Ogaden u Etiopiji, ali da mu je ovo prvi put u Somaliji. "Teritorija je prilično slična, ali iznenađen sam što vidim toliko divljih životinja. Uživam u pogledu iz svoje "kancelarije iz zraka" na deve, koze, magarce i pavijane“, priča oduševljen životom u pustinji. 

Uspješno iskontrolisali najezdu skakavaca u Africi?

Kaže i da mu je ovo prvo iskustvo sa pustinjskim skakavcima te da oni većinu vremena provode na tlu i pustoše vegetaciju i usjeve. Međutim, kad počnu letjeti, udaraju u vjetrobransko staklo takvom snagom da mogu prouzrokovati štetu. "Kada se to dogodi, okrećemo se i pokušavamo ih izbjeći jer mogu uništiti helikopter. To može oštetiti propelere koji se mogu zaglaviti u hladnjaku motora", objašnjava pilot.

Po završetku radnog dana, slijeću u zračnu luku Garowe i čiste letjelice, tankove, vode papirologiju koju predaju FAO-u i Vladi kako bi ih obavijestili koliko su hektara tretirali taj dan.

Uspješno tretirano pola miliona hektara

Zračne i kopnene operacije u 2020. godini već su kontrolisale blizu pola miliona hektara širom Velikog Afričkog roga i Jemena. To uključuje i 28.930 hektara koji su obrađeni u Somaliji. Do junske žetve, ovaj napor spasio je usjeve vrijedne 280 milione dolara, osiguravajući da će preko 6 mil. ljudi u regiji moći zadovoljiti svoje godišnje potrebe za žitaricama.

Zastrašujuća najezda skakavaca: Jedan roj pojede hrane za 35.000 ljudi

Ipak, treba još puno toga učiniti. Ovi pustinjski skakavci, sposobni za let do 150 kilometara dnevno, dovode u pustoš sve veći broj regija i zemalja. Što se brže mogu kontrolisati, to je manje ljudi suočeno sa rizikom da će im izvori hrane i sredstva za život biti uništeni.

Međutim, odgovor na najezdu u Africi i Jemenu trenutno ima problem sa finansiranjem, a procjenjuje se da nedostaje oko 81,6 miliona američkih dolara. Ako se ovo ne riješi, napori koji se trenutno rade bili bi uzaludni.

Više pogledajte u videu: 

Foto: Flickr licenca CC

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor