Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • EU poljoprivreda
  • 15.12.2022. 07:30

Kako će izgledati poljoprivreda EU idućih deset godina?

Proizvodnja nekih usjeva će stagnirati ili lagano opadati, dok se za mlijeko i meso prognozira pad

Foto: Depositphotos/shanin
  • 114
  • 11
  • 0

Otpornost poljoprivrednog sektora Evropske unije bila je na velikom iskušenju u posljednje dvije godine. Pandemija koronavirusa uzrokvala je poremećaje u trgovini i povećanje cijena roba, a onda je ruska invazija na Ukrajinu dovela do još viših cijena inputa i energije. Kao rezultat toga, došlo je do skokovitog rasta cijena hrane, a trgovina je dodatno poremećena.

Tu su i klimatske promjene koje sve češće rezultiraju nepovoljnim i ekstremnim vremenskim prilikama koje utječu na prinos usjeva, bolesti, broj štetnika te izbijanje bolesti kod životinja.

U svjetlu ovih poremećaja, za EU agrar u razdoblju 2022.-32. se prognozira usporavanje rasta u glavnim poljoprivrednim sektorima, stoji u nedavno predstavljenom izvještaju o srednjoročnim izgledima. 

Očekuje se da će proizvodnja nekih usjeva stagnirati ili lagano opadati, dok se za mlijeko i meso prognozira pad.

Ratarske kulture

Predviđanja pokazuju da će se ukupna površina žitarica u EU neznatno smanjiti na 57,2 miliona hektara do 2032., potaknuta manjim površinama pod ječmom i kukuruzom. EU će ostati značajan izvoznik pšenice i ječma te uvoznik kukuruza i riže. Potrošnja žitarica za hranu mogla bi se malo povećati (+3,9%), ali kako će se upotreba stočne hrane smanjiti (-6,1%), očekuje se da će ukupna domaća potrošnja u EU ostati stabilna.

Kod uljarica se predviđa proizvodnja od 33,0 miliona tona, što je povećanje od 2,8 miliona tona (+9,3%). Razlog je stalno povećanje prinosa. Neto uvoz uljarica i proteinskih usjeva će se smanjiti jer će EU proizvoditi 54,7% više mahunarki i 33,3% više soje.

Mlijeko i mliječni proizvodi

Usvajanje održivijih poljoprivrednih praksi utjecat će na budući razvoj sektora mlijeka i mliječnih proizvoda u EU-u. Očekuje se rast udjela alternativnih sistema (za razliku od intenzivnih i konvencionalnih). Budući da se favorizira ekstenzivna poljoprivreda radi rješavanja pitanja okoliša, očekuje se da će se mliječna stada smanjiti i dovesti do pada proizvodnje mlijeka u EU-u za 0,2% godišnje do 2032. Međutim, to neće ugroziti položaj EU-a kao najvećeg svjetskog izvoznika mliječnih proizvoda.

Past će proizvodnja mlijeka (Foto: Depositphotos/inzyx)

Potrošnja bi mogla ostati relativno stabilna u budućnosti, a rast se očekuje jedino u potrošnji sira. Za obrano mlijeku u prahu će se usporiti jer će trgovinska razmjena slabije rasti zbog sve jače globalne konkurencije. U slučaju punomasnog mlijeka u prahu, mogla bi se smanjiti zbog gubitaka u trgovini, dok bi domaća uporaba mogla ostati relativno stabilna.

Mesne prerađevine

Održivost će igrati sve istaknutiju ulogu na tržištima mesa u EU-u. Proizvodnja ove robe će biti učinkovitija i ekološki prihvatljivija, s porastom organskih i ekstenzivnih sistema. Uprkos ovim kretanjima, očekuje se pad potrošnje mesa u EU (-1,5 kg po stanovniku godišnje), pri čemu će govedina biti posebno pogođena, a svinjetina djelomično zamijenjen mesom peradi. Potonji sektor zapravo je jedini koji se širi u smislu proizvodnje i potrošnje. Ovo proizlazi iz stava da je meso peradi zdravije u usporedbi s drugim vrstama, lakše se priprema, njegova konzumacija nema nikakvih vjerskih ograničenja, a ima i relativno nižu cijenu.

Ukupno stado krava smanjit će se za 2,8 miliona grla (9,1%), a stanje u zemljama članicama će se razlikovati. Nakon visokog nivoa u 2022., očekuje se da će cijena govedine ponovno pasti zbog uravnoteženije ponude i potražnje. Što se tiče svinjskog mesa, predviđa se pad proizvodnje za 1 % godišnje, što odgovara 2,2 miliona tona tokom desetogodišnjeg razdoblja.

Prelazak na biljnu prehranu mogao bi dovesti do rastuće važnosti proteinskih alternativa mesu, ali se pretpostavlja da oni još uvijek predstavljaju samo vrlo mali tržišni udio.

Učinak na ekologiju

Ovogodišnji izvještaj predstavio je i mogući scenarij potencijalnih ekoloških i privrednih učinaka na manji broj stoke u EU. 

Ovakav trend bi doveo do manje proizvodnje svih životinjskih proizvoda, ali i samih usjeva zbog manje potražnje za stočnom hranom (tj. krmno bilje, žitarice i uljarice), dok se uzgoj mahunarki povećava. Sve bi ovo moglo dovesti do općeg rasta potrošačkih i proizvođačke koje bi posebno porasle za svinjsko meso, jaja i govedinu.

Povećat će se uzgoj mahunarki (Foto: Depositphotos/Nolanberg11)

S druge strane, taj bi trend mogao smanjiti emisije amonijaka iz poljoprivrede u EU do 11 % i onečišćenje nitratima po hektaru do 12 %. Veća smanjenja (50-60 %) očekuju se u regijama s velikom gustoćom stoke. Očekuje se da će emisije stakleničkih plinova u EU pasti za 2-13,8%, ali niža proizvodnja bi povećala uvoz. Kao rezultat toga, niže emisije u EU bile bi nadoknađene njihovim povećanjem u drugim dijelovima svijeta.

Prehrambena sigurnost

Srednjoročna perspektiva pokazuje da će EU 2032. ostati samodostatna u većini proizvoda te biti sposobna stvarati viškove koji doprinose globalnoj opskrbi hranom, posebno pšenicom i mliječnim proizvodima. Kako stoji u izvještaju, ovakva situacija je rezultat kontinuiranih reformi ZPP-a zahvaljujući kojima EU nastavlja snabdijevati visokokvalitetnom, sigurnom i nutritivno vrijednom hranom hranu kako vlastito, tako stanovništvo cijelog svijeta. No, zbog agroklimatskih i tržišnih uvjeta, ostat će ovisna o uvozu tropskog voća, riže i soje.

Ne očekuje se da će trenutne rekordno visoke cijene hrane trajno utjecati na udio izdataka kućanstava za prehrambene namirnice budući da će potrošači vjerojatno prilagoditi svoje navike i kupovati osnovno, umjesto da smanje ukupnu potrošnju hrane. Ipak, neće iznenaditi da će ekonomska kriza potencijalno pridonijeti povećanju nejednakosti.

ZPP kao pomoć  

"Kako bismo postigli istinski otporan prehrambeni sistem, moramo se uhvatiti u koštac s problemima koji i dalje utječu na naše poljoprivredne zajednice – poput opadanja broja obiteljskih farmi i sve veće prosječne starosti poljoprivrednika. Ova kretanja, utvrđena u posljednjem popisu poljoprivrede, predstavljaju poziv na buđenje", poručio je povjerenik za poljoprivredu EK, Janusz Wojciechowski u uvodnom govoru prilikom predstavljanja izvješća. 

Manje stoke i mješovitih farmi, poljoprivrednici sve stariji: Šta su EU donijele '10-e?

On je uvjeren da ZPP državama članicama pruža snažan skup alata te bolju podršku i pomoć u postizanju održive prehrambene sigurnosti. "Tokom proteklih nekoliko godina blisko smo sarađivali s državama članicama na osmišljavanju snažnih strateških planova. Sada je vrijeme da ih počnemo provoditi", rekao je. 


Tagovi

Srednjoročni izgledi Poljoprivreda EU Janusz Wojciechowski Pad proizvodnje Proizvodnja mlijeka Proizvodnja mesa


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Treba li "pritisnuti" vlasnike poljoprivrednog zemljišta da ga obrađuju ili daju u zakup?

150


Glasova: 84

Da, apsolutno! 56,0%

Glasova: 37

Ne, njihova zemlja, neka rade šta hoće 24,7%

Glasova: 13

Ja ne dam, neka propadne 8,7%

Glasova: 16

Ne tiče me se, ali mene niko ne bi mogao natjerati 10,7%

Pregled ankete

Pregled ankete

Izdvojeni tekstovi

KLUB

I grčki poljoprivrednici protestuju. Hiljade njih, iz cijele zemlje okupilo se u utorak na centralnom trgu u Atini. Traktore su parkirali ispred zgrade parlamenta u najvećem protestu do sada. Razlog okupljanja su sve veći troškovi proizvodn... Više [+]