Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Spodoptera frugiperda
  • 28.04.2022. 18:00

Jesenska sovica: Invazivna štetočina pred vratima Evrope

Larve se hrane na preko 80 biljnih vrsta, a najviše strada kukuruz. Intenzitet njihove pojave može biti toliko jak da uzrokuju potpunu defolijaciju biljaka i njihovo propadanje

Foto: Depositphotos/madozi
  • 77
  • 54
  • 0

Najinvazivnija svjetska štetočina jesenska sovica (Spodoptera frugiperda) sve više se širi i uništava milijarde dolara vrijedne usjeve. Najviše su ugroženi usjevi kukuruza i drugih žitarica, ali i povrće, voće i drugo bilje.

Izvršni direktor Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) Qu Dongyu je rekao da se radi o štetočini koja ne poznaje granice i koja se munjevito širi zauzimajući sve veće svjetske površine. Odobreno je produženje vremenskog okvira za Globalnu akciju do kraja 2023. godine uz proširenje aktivnosti.

U 2016. godini je prijavljeno prisustvo sovice u šest afričkih zemalja. Kako se brzo proširila govori podatak da je 78 zemalja Afrike, Bliskog istoka, Azije i Pacifika prijavilo prisustvo i štete.

Procijenjeno je da samo u Africi larve jesenje sovice naprave štetu u visini do 9,4 milijarde dolara zbog gubitak prinosa.

Rezultat toga je povećanje upotrebe pesticida i smanjenje uroda, odnosno hrane. Ugroženo je zdravlje ljudi i prirodne sredine. Kako bi dali odgovor na situaciju "FAO Global Action for Fall Armyworm Control"koordinira sveobuhvatne mjere širom Afrike, Bliskog istoka i Azije. Uspostavljen je mehanizam koordinacije od svjetskog niva do poljoprivrednika, testirani su mehanizmi integralne zaštite u osam geo zona, a stvoreni su hibridi kukuruza koji pokazuju otpornost na ovog insekta.

FAO je u decembru 2019. pokrenuo Globalnu akciju za suzbijanje jesenjih sovice (2019.-2022.) kao brz odgovor na invazivno širenje.

Obučeno je preko 140.000 terenskih radnika i poljoprivrednika u Africi kako bi se mogli uključiti u mjere zaštite usjeva.

Kukuruz je najviše na udaru (Foto: FAO)

Kakvi su rezultati preduzetih mjera?

Prema izvještajima, provođenje mjera obećavaju dobre rezultate. Zahvaljujući njihovoj realizaciji u Burkini Faso se navodi da su gubici prinosa uzrokovani sovicama konstantno na ili ispod pet posto od 2020. godine. Efikasnost biopesticida i biološke kontrole su do 90 posto.

Provođenje mjera je nailazilo na brojne probleme kao što su pandemija i nemogućnost okupljanja i obuke poljoprivrednika i stručnjaka, neujednačeno provođenje u državama, a upotreba opasnih pesticida i dalje je aktuelna.

Karakteristike jesenske sovice

Štetočina pripada porodici sovica Noctuidae. Vodi porijeklo iz tropskog i suptropskog područja Amerike. Štete pričinjavaju gusjenice koje se hrane na listovima biljaka. Hrane se na preko 80 biljnih vrsta, a kukuruz je na prvom mjestu ishrane. Od njih stradaju i paradajz, luk, grah, batat, lucerka, kupusnjače, jabuka, jagoda, narandže, breskve, proso, sirak, duvan, hrizanteme, pelargonije i brojne druge vrste. Intenzitet njihove pojave može biti toliko jak da uzrokuju potpunu defolijaciju biljaka i njihovo propadanje. Osim na listovima, larve se hrane i na klipu kukuruza što djeluje na kvalitet zrna i smanjuje prinos. Larve se ubušuju u plodove paradajza i drugog povrća.

Ima više generacija godišnje. Životni ciklus u toku ljeta traje mjesec dana, a razvoj proljetnih i jesenjih može trajati i do dva mjeseca. Podnose temperature između 15 i 35ºC, a optimalna je od 20 do 30ºC. Odrasle jedinke jesenske sovice odlični su i izdržljivi letači. Mogu noću da prelete i do 100 km.

Do sada je spriječen ulazak karantinske štetočine putem robnih pošiljki. Veliki problem je što se brzo širi i zabilježen je u Egiptu (2019.) i Izraelu (2020.) što predstavlja veliki izazov da se spriječi dolazak ovog opasnog insekta na područje Evrope.


Tagovi

FAO Jesenska sovica Spodoptera frugiperda Štetočina kukuruza Karantinska štetočina Larve Šteta


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.