Pretraga tekstova
Povećana vlažnost, nedostatak sunca i grad mogu uzrokovati probleme kod koštičavog voća, sezonskog povrća, vinove loze i agruma, ali i žitarica
Nakon dugog sušnog perioda gdje su najviše štete zabilježene na plantažama maslina, badema i rogača, Španija je konačno dočekala kišu. I dok se većina poljoprivrednika raduje, jedan dio se suočava sa poplavama i štetom od obilne kiše i grada, izvještava La Sexta.
Veliki dio ove države je pogođen, a najviše regije Katalonija, Valensija, Mursija i Andaluzija. Izuzetak su Extremadure i Kanarska ostrva.
Južno od Valensije u toku 12 h zabilježene su padavine preko 200 l/m². U narednom periodu očekuje se i preko 30 litara, a olujom i kišom će najviše biti zahvaćene Valensija i Mursija.
Poljoprivrednici ističu kako se već dugo priželjkivali padavine i da su one prijeko potrebne usjevima i stoci. Ipak, donijele su i zabrinutost. Povećana vlažnost, nedostatak sunca i grad mogu uzrokovati probleme kod koštičavog voća, sezonskog povrća, vinove loze i agruma, ali i žitarica.
Na pojedinim lokacijama padavine i niža temperatura negativno djeluju na vinovu lozu, javlja se uvenuće.
Obilna kiša popunila je vodene akumulacije, ali velike količine koje su pale u kratkom vremenskom intervalu su dovele i do poplava.
Zaustavljena je berba breskve, nektarine, kajsije i šljive, kao i sezonskog povrća poput: krompira, luka, artičoke, brokule i drugih vrsta. Mnogi povrtlari izvještavaju o pojavi truleži. Ako se ovakvo vrijeme nastavi doći će do problema sa zametanjem plodova, odnosno oprašivanjem cvjetova.
Tagovi
Španija Padavine Oluja Berba Poplava Ugroženi usjevi
Autorica
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.