Pretraga tekstova
Najbolji način uklanjanja ambrozije je čupanje biljke s korijenom prije nego počne cvasti, jer se cvjetanjem raspršuje i povećava koncentracija peludi u zraku
Inspektorat poljoprivredne, vodne i šumarske inspekcije poziva građane i pravne subjekte da na svojim imanjima, u vrtovima i voćnjacima, kao i površinama kojima upravljaju, počnu s aktivnostima uništavanja izuzetno alergene korovske biljke ambrozije.
Suzbijanje i uništavanje ambrozije vrši se na površinama poljoprivrednog, šumskog, građevnog i vodnog zemljišta.
Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Sarajevo napominju da je zbog invazivnog širenja i izazivanja alergijskih reakcija kod velikog broja ljudi u BiH od 2011. godine na snazi Odluka o mjerama za sprječavanje širenja i uništavanja korovske biljne vrste – Ambrosia. Odredbama te odluke propisane su mjere te utvrđena odgovornost osoba zaduženih za provođenje mjera i određen nadzor nad njenim provođenjem.
Tokom vegetacijske sezone ambroziju je nužno, u više navrata, u periodu od aprila do kraja juna, a prije fenološke faze cvjetanja, pa sve do oktobra, uklanjati i suzbijati sljedećim mjerama:
Najbolji način uklanjanja ambrozije je čupanje biljke s korijenom prije nego počne cvasti, jer se cvjetanjem raspršuje i povećava koncentracija peludi u zraku, a samo 20-30 peludnih zrnaca dovoljno je za pojavu alergijske reakcije.
Mjere za sprječavanje širenja i uništavanje ambrozije provode:
Kako se poljoprivrednici mogu zaštititi od alergije na pelud?
Provedbom mjera navedene odluke prema vlasnicima, korisnicima i subjektima zemljišta na kojem raste ambrozija, a za koje se inspekcijskim nadzorom utvrdi da ne poduzimaju mjere suzbijanja i uništavanja ambrozije, poduzimat će se mjere shodno zakonskim propisima.
Tagovi
Ambrozija Alergija Korov Uništavanje korova Poljoprivreda Poljoprivrednici
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.