Inflacija nezaustavljivo raste - rekord u eurozoni

Potrošačke cijene u aprilu 2022. godine u Bosni i Hercegovini, u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku su zabilježile rast od 2,4 posto. Na godišnjem nivou, u prosjeku je zabilježen rast nivoa cijena od 13,2 posto. Hrana je u aprilu, u odnosu na isti mjesec 2021. skuplja za 20,6 posto, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. Primjetan je porast cijena svih prehrambenih proizvoda – ulja, brašna, mesa kao i voća i povrća.

Skoro zaustavljanje rasta prosječnih potrošačkih cijena se ne očekuje, navode iz Centralne banke BiH. Uz prosječne neto plate registriranih zaposlenih u martu od 1.092 KM (pri čemu je više od 50% zaposlenih u djelatnostima s ispodprosječnom neto platom), znatno niže prosječne penzije te nepovoljnu starosnu strukturu stanovništva i demografske trendove, nije realistično očekivati rast realne potrošnje u uslovima inflacije.

"Trenutno, u 2022. godini očekujemo inflaciju mjerenu potrošačkim cijenama u visini od 7,7 posto. Očekujemo da će inflatorni pritisci blago slabiti u drugoj polovini godine, ali prvenstveno radi baznog efekta", navode iz ove institucije.

Naglašavaju kako u BiH postoje i dodatni rizici koji bi mogli ubrzati rast domaćih cijena, čime bi se raspoloživi realni dohodak stanovništva dodatno smanjio.

Rekord u eurozoni

Inflacija u eurozoni snažno je ubrzala u maju te dosegnula 8,1 posto, novi najviši nivo otkada je evropski statistički ured Eurostat, prije više od četvrt stoljeća, počeo objavljivati izvještaje. Kako stoji u danas objavljenom dokumentu, ona je potaknuta ubrzanim rastom cijena energije.

Kkao je istaknuto, eurozona je u maju bilježila i snažniji rast cijena prerađene hrane, alkoholnih pića i duhanskih proizvoda, za 7,0 posto.

BiH nema jasne ciljeve

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić, navodi da je pred Bosnom i Hercegovinom u narednom periodu više ekonomskih izazova. On ističe kako inflacija nastavlja nagrizati kupovno moć stanovništva, dovodeći u još teži položaj građane s najmanjim primanjima.

"Obzirom da nemamo postavljene jasne i mjerljive ekonomske ciljeve, onda je nerealno očekivati da će se bilo šta i uraditi. Da imamo postavljen jasan i mjerljiv cilj smanjenja nivoa inflacije i ublažavanja negativnih efekata, onda imamo neke instrumente kako to uraditi, iako su mogućnosti ograničene", naveo je on u svom postu na Facebooku.

Raste cijena nafte

Dodatna poskupljenja roba u BiH uzrokovat će i rast cijena energenata. Najavio je to predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić, u izjavi za Srnu, navodeći kao razlog najnoviji dogovor lidera EU o zabrani uvoza ruske nafte.

"To će proizvesti probleme i EU i nama. Poremećaji traju i cijene skaču iz dana u dan i cijena energenata uvijek ima uticaja na kretanje drugih cijena i prema tome sve to zajedno proizvodi negativne efekte", rekao je Trivić.

Samo od početka maja prosječna cijena benzina u FBiH viša je za 6,29, a dizela za 1,93 posto, objavila je danas Fena. Na benzinskim stanicama u FBiH raspon maloprodajnih cijena za Premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 –BMB 95 iznosi od 2,86 do 3,31 KM/litru, dok se za DIZEL BAS EN 590 (10 ppm) kreće od 3,11 do 3,36 KM/litru. Prema obavještenjima o promjeni cijena i marži (OPC obrasci), koje su benzinske stanice dostavile Federalnom ministarstvu trgovine u ponedjeljak, 30. maja, ovo ministarstvo zaprimilo je 201 obavijest o promjeni cijena i marži.

Od navedenog broja, većina se odnosi na povećanje cijene benzina od 0,05 KM/litru.

Na globalnom tržištu, cijene nafte povećane su odmah nakon vijesti da su lideri zemalja EU dogovorili djelimičnu zabranu uvoza ruskog energenta, pa su tako julski fjučersi nafte "brent" poskupjeli na londonskoj berzi za 1,65 dolara i dostigli 124,04 dolara po barelu. Trgovanje julskim ugovorima završava se danas, a cijena avgustovskih fjučersa porasla je za 1,80 dolara i iznosi 119,40 dolara po barelu. Nakon trgovanja u ponedjeljak, julski ugovor je poskupjeo za 2,23 dolara i iznosi 119,43 dolara po barelu.