I dalje rastu cijene poljoprivrednih proizvoda, a troškova? Što je na vrhu popisa?

U prvom kvartalu 2023. došlo je do kontinuiranog rasta cijena poljoprivrednih proizvoda, objavio je Eurostat. Međutim, one su rasle najsporije od početka ruske agresije u Ukrajini. 

Jaja i dalje vode

U ovom su kvartalu u odnosu na isto razdoblje 2022. za istu košaricu proizvoda porasle 17 posto. No, taj je rast manji kada se usporedi sa stopom promjene u prethodnom kvartalu, a koja je iznosila 26 posto.

Unutar košarice snažno su poskupjeli jaja (+60% u prosjeku diljem EU), riža (+51%), masline i svinje (oboje +49%). 

Za ovako visoku cijenu jaja navode više razloga, od nestašice žitarica za stočnu hranu, njihov smanjeni izvoz iz Ukrajine, do izbijanja ptičje gripe u Belgiji i Nizozemskoj.

Rasli su i troškovi 

Kako naglašavaju u priopćenju, ova proizvodnja iziskuje troškove. Poljoprivrednici moraju kupovati robu i usluge koje će koristiti kao inpute u procesu proizvodnje. Dok su proizvodne cijene nastavile rasti između prvog tromjesečja 2022. i prvog tromjesečja 2023., isto je tako u EU rasla i prosječna cijena dobara i usluga koje se koriste u ovom sektoru (tj. inputa koji nisu povezani s ulaganjima), i to za 11 posto.

I ovdje se dogodila sporija stopa rasta od one zabilježene između četvrtog kvartala 2021. i istog razdoblja 2022. kada je rast bio 27 posto. Unutar ove košarice značajno je poskupjela stočna hrana (+16%), sjeme i sadni materijal (14%) te sredstva za zaštitu bilja i pesticidi (+12%).

Gdje su najveće stope rasta? 

U gotovo svim zemljama EU-a prosječna cijena poljoprivredne proizvodnje i inputa koji nisu povezani s ulaganjima porasla je između prvog kvaratala 2022. i istog razdoblja 2023.

Najveće stope rasta prosječne cijene poljoprivredne proizvodnje bile su u Španjolskoj i Portugalu (obje +33%). Suša na Iberijskom poluotoku 2023. dovela je do smanjene proizvodnje, što je dodatno potaknulo rast cijena. Litva je bila jedina zemlja EU u kojoj je zabilježen pad u tom razdoblju (-2%). 

Kada je riječ o cijenama inputa, najveće stope rasta zabilježene su u Mađarskoj (+29%), Poljskoj (+20%) i Slovačkoj (+19%). Najmanje su bile u Nizozemskoj (+1%), Malti i Luksemburgu (obje +3%).

U Hrvatskoj su cijene poljoprivredne proizvodnje u ovom razdoblju rasle za 22 posto, a inputa oko 4 posto. 

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor