Pretraga tekstova
Prirast livanjskih divljih konja se svake četiri godine udvostručuje. Istovremeno su problem i neprocjenjivo blago!
Divlji konji koji obitavaju na platou Krug planine, konačno bi mogli dobiti svog "vlasnika". Naime, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kantona 10 pokrenulo je inicijativu za uspostavljanjem zakonodavno - institucionalnog okvira za upravljanje ovim krdom.
Na održanom radnom sastanku, resorni ministar Božo Perić, naveo je kako su ovu priču pokrenuli jer je u biti riječ o domaćim životinjama koje su izvanredna turistička atrakcija i predstavljaju velik potencijal u tom sektoru.
"No, ukoliko se o njima ne bude vodila briga imat ćemo velikih problema kako zbog šteta koje se događaju na prometnicama tako i činjenicom da stanište na kojem obitavaju neće moći podnijeti njihov brzi prirast koji se svake četiri godine udvostručuje", rekao je Perić.
U cilju pronalaska rješenja na raspolaganju su se našli stručnjaci sa mostarskog i zagrebačkih univerziteta, agronomskog i veterinarskih fakulteta, kao i predstavnici nevladinog, privatnog i turističkog sektora. Razgovaralo se o zakonodavnom modalitetu upravljanja krdom divljih konja, prvenstveno kako izraditi studiju upravljanja, ko će odrediti područje na koje mogu obitavati, na koji način dati pravo upravljanja, kako finansirati i kako ostvariti saradnju s turističkim sektorom.
Profesor na Agronomskom fakultetu Univerziteta u Mostaru, Vinko Batinić, prezentirao je historiju divljih konja, procjenu brojnog stanja, boju, alat, organizaciju krda, hranidbu, vodu, kontrolu plodnosti kao i nedostatke odnosno probleme s nedostatkom vode, probleme s hranidbom u zimskim mjesecima, problemi s nedostatkom soli-minerala, napadi vukova.
Divlji livanjski konji bez zaštite - kasape ih, kradu i prodaju
Ovo je, kako je navedeno, većina razloga zbog čega konji stvaraju saobraćajne nesreće, ugrožavaju privatne posjede i nasade, smanjuju pašne prostore i količine vode iz lokvi za ostalu stoku.
Zaključeno kako je ovaj radni sastanak dobar put i početak koji vodi kvalitetnom rješavanju pitanja "divljih konja" koji jesu velik problem, ali isto tako i neprocjenjivo blago livanjskog kraja.
Tagovi
Divlji konji Livanjski konji Krug planina Božo Perić Vinko Batinić Turistička atrakcija
Autorica
Više [+]
Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.