Hercegovina postaje kamena pustinja?

Degradacija zemljišta u hercegovačkoj regiji jedno je od većih problema zbog čega se do 2030. godine planira provesti niz mjera kako bi se postigao što veći stepen neutralnosti degradacije.

Ovo je glavni zaključak sa radionice na temu dostizanja neutralnosti degradacije cjelokupnog zemljišta u Bosni i Hercegovini koju je organiziralo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, navodi saransak.

Semberija, Posavina i Hercegovina

"Prema globalnim podacima Ujedinjenih nacija, najugroženija područja Republike Srpske su Semberija, Posavina i Hercegovina, što je nama itekako poznato, a što pokušavamo preciznije utvrditi na terenu, kako bismo iznašli i najbolje načine za provođenje adekvatnih mjera koje trebamo planirati do 2030. godine", kazala je Marijana Kapović Solomun sa Šumarskog fakulteta Banja Luka.

Prof. dr. Mihajlo Marković sa Poljoprivrednog fakulteta u Banjoj Luci smatra da je, u kontekstu velike važnosti implementacije Konvencije UN za borbu protiv degradacije zemljišta, bitno povratiti sve ono zemljište koje je moguće ponovno pretvoriti u obradivo.

"Svakako da je potrebno zaustavljati gradnju na obradivim zemljištima, ali se to u Republici Srpskoj dešava samo u nekoliko velikih urbanih sredina, dok je mnogo veći problem kontaminacija biljaka različitim metodama, ali i naročito u Hercegovini izraženom erozijom izazvanom kišama ili požarima, gdje nastaju takozvane kamene pustinje - praktično neupotrebljive goleti i krš", precizirao jer Marković.

Napuštanje posjeda generalan problem

Svetlana Lazić, viši stručni saradnik za uređenje poljoprivrednog zemljišta u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, kaže da je degradacija generalno prisutan problem u cijeloj Republici Srpskoj, zbog čega je potrebno zajednički djelovati sa lokalnim zajednicama na rješavanju problema.

"Problem degradacije zemljišta je za veće gradove urbanizacija, što je karakteristično za Trebinje, ali je za Gacku, na primjer, najizraženiji problem prisustva termoelektrane, dok je generalno problem napuštanje posjeda, odnosno iseljavanje stanovništva i smanjenje obrade poljoprivrednog zemljišta koje zarasta i prelazi u neporduktivno poljoprivredno zemljište, a sve to je potrebno postupno rješavati", kaže Lazićeva.

Sredstava predpristupnih fondova

Ona dodaje da se jednaka pažnja mora obratiti i na negativne prirodne pojave poput erozije tla, kao i degradacija izazvana radom čovjeka, što se pokušava suzbiti na drugi način.

U svemu ovome postoje intencije da se najprije moraju markirati ugrožena područja, načini djelovanja zaustavljanja degradacije i planiranje sredstava potrebnih da se riješi problem i to na način da se povuku i određena sredstva od predpristupnih fondova, ali ugrožena područja u tome smislu ne smiju biti manja od 20.000 hektara.

Foto: Pixabay/beltonlg