Evropska sredstva "da", ali ne na ovaj način, kažu bh. farmeri: "Ko je ovdje blesav?"

Kada je farmi Tatarović u Tomislavgradu stigla balirka, nije se baš Ilija nadao da će je takvu, cakum-pakum, morati testirati u februaru. Pa šta će balirati, snijeg (?!) sigurno je misao koja se i onom neiskusnom poljoprivredniku vrzma sad u glavi.

A, šta će, komisija došla na kapiju. Razvalio je posljednje bale sijena koje su ostale za njegove krave, i ponovo "upakirao". Stroj je ionako pod garancijom.

"Ta nestručnost i nepoznavanje poljoprivrede, pa i najosnovnije da se balirka koristi u 6. i 7. mjesecu kada je kosidba nas nije samo tada koštala, kasnije je uslijedio veći problem", priča otvoreno Ilija, korisnik evropskog granta, dobijenog kroz projekat EU4agri.

(Ne)legalne aktivnosti

Da je na početku znao šta će sve uslijediti, ruke bi sigurno odmah digao. Investicija teška više od pola miliona maraka, od čega je oko 350 hiljada KM grant, dobro ga je preznojila. A k vragu, nije još ni završen ovaj proces. On je jasno digao svoj glas protiv, kako kaže, "nelegalnih aktivnosti na koje ih tjera implementator". 

"Tražili su račun za uslugu koja ne postoji", "Razmijenili smo 800 mailova", "Predugo to sve traje", ovo su samo neke od kritika korisnika bespovratnih sredstava projekta koji primarno finansira EU, adresiranih na implementatora - Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP). 

Po čijim zakonima se radi u BiH?

No, vratimo se problemu Tatarovića. Riječ je o farmi koja je proteklih četiri godine ostvarivala prihode od nekoliko stotina hiljada maraka, lani blizu milion. Grantom su finansirali 10 stavki nabavke i uredno sve realizirali, te zaposlili dodatno tri radnika. Nakon finalizacije ugovora, počinju veći problemi. 

"U ugovoru stoji da meni UNDP daje oko 350 hiljada maraka s uključenim PDV-om. Kada sam kupio sve strojeve i uredno platio, traže da napravim račun o izvršenim uslugama prema UNDP-u u tom istom iznosu. To su grant sredstva i izdavanje takvog računa se ne spominje nigdje u ugovoru", tvrdi Tatarović. 

Upućuje se kod svog knjigovođe, koji ga je upozorio da to ne smije uraditi "ni pod razno" jer bi to značilo da je izdao račun za fiktivne usluge. Isto mišljenje je potom dobio i od pravnika, ali i iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Sve je to pismeno dostavio UNDP-u, nakon čega je uslijedio novi haos. 

Nabavka koju je izvršio koštala je 540 hiljada KM, UNDP je učestvovao sa 63 posto plus PDV. Izdavanje fakture, navodi, nije spomenuto u ugovoru. Žalbu je uputio i Delegaciji EU u BiH, a koja je, pored ostalog navela, da EU4agri kanalizira EU grantove (ne usluge prema implementatorima) krajnjim korisnicima putem javno objavljenih poziva, koji se temelje na principu "jednog fonda sredstava", tj. bez podjele između EU finansiranja i sufinansiranja u okviru grantova finansiranih od strane EU. 

"Okvirnim sporazumom IPA II, potpisanom između Bosne i Hercegovine i Evropske komisije, definirano je da važi neprimjenjivost PDV-a i troškova carina na uvoz", stoji jasno u odgovoru koji potpisuje Stefano Ellero, zadužen za vođenje i koordinaciju programa EU.  

Iz UNDP-a su na žalbu Tatrevića odgovorili da je ugovorom sa Delegacijom EU u BiH, precizirano da UNDP primjenjuje vlastite računovodstvene, interne kontrolne i revizijske sisteme, kao i vlastita pravila i procedure nabavke. Pravo UNDP-a na povrat PDV-a, kako dalje navode, temelji se na Standardnom osnovnom sporazumu između Vlade BiH i UNDP-a (potpisanom u decembru 1995.) i trenutnom sporazumu "Okvir za saradnju UN-a i BiH u oblasti održivog razvoja za period 2021.-2025."

"UNDP je napravio protest kreditne garancije na cijeli iznos, kada sam zaprijetio tužbama, onda su se sjetili da ne smiju na cijeli iznos nego na taj po njima osporavani dio od 50 hiljada maraka i doslovno su mi oteli, bespravno zaplijenili ta sredstva, ali za mene to nije završena priča", dodaje Ilija.

Sastanak poljoprivrednika i Delegacije EU

Kako se u BiH troše novci evropskih poreznika, glasilo je pitanje upućeno Delegaciji EU u BiH koje je polučilo konkretniju reakciju međunarodnog faktora. Više od 30 poljoprivrednika, savjetodavaca i konsultanata u julu ove godine pozvano je na sastanak u sjedište EU u Sarajevu gdje su iznijeli svoje zamjerke prema provođenju projekta.

Prethodno su o svim problemima upoznali ambasadore nekoliko zemalja te visokog predstavnika u BiH. Sve dopise i prepiske sa UNDP-om, su dostavili na uvid i Agroklubu u cilju da se greške ne ponavljaju.

Tu su, tvrde poljoprivrednici dobili obećanje: "Pokrenut ćemo istrage, ali EU više sa UNDP-om neće raditi."

Račun za uslugu koja ne postoji

Kako pojašnjava diplomirana ekonomistica, Slavica Ašonja, s obzirom na to da se radilo o donatorskim bespovratnim sredstvima, koja su po definiciji gant, ona su trebala da se dodjeljuju poljoprivrednicima na bazi ugovora o grantu.

"Međutim, oni su napravili sistem gdje je čovjek da bi dobio grant, morao da izda račun, a ko je u sistemu fiskalizacije i fiskalni račun, koji je bio prateći uz ovaj osnovni. Znači izdajete račun za uslugu koja ne postoji u šifri djelatnosti, i to ustvari nije usluga jer ona mora da ima neko protivčinjenje, protivdavanje, ovo su bila klasična grant sredstva", navodi Ašonja i dodaje da u takvim slučajevima donator od korisnika očekuje da ispunite nešto, ali ne u formi usluge, nego dostizanja indikatora na koje se obavezuje prilikom apliciranja i potpisivanja ugovora sa UNDP-om, na primjer povećanje prihoda u određenom procentu i periodu, ili zapošljavanje određenog broja radnika.

Dosta se o tome razgovaralo u toku implementacije projekta, no umjesto olakšice, u zadnjem pozivu uveden je sistem - oslobađanje od PDV-a.

"To je tek neviđeno, jer vi podnosite zahtjev kroz Upravu za indirektno oporezivanje pa se to čeka od njih, nerealno. Niko nije na gubitku, ali vi dobijete sredstva od UNDP-a, platite PDV, onda država vrati UNDP-u, to je usložnjavanje procedure, koja uopće nije bila potreba", ističe ekonomistica Ašonja.  

Jednostavnije rečeno, UNDP je plaćao PDV korisniku sredstava, koji ga prikaže kroz poresku prijavu i plati državi, a država vrati UNDP-u, što naši sagovornici vide kao tri potpuno nepotrebne i nelogične transakcije, jer Evropska unija ne priznaje PDV kao trošak.

Bolje nisu prošli ni drugi proizvođači

Nakon iskustva Tatarovića, bilo je nemoguće ne zapitati se, kako su prošli drugi proizvođači. Mislav Sučić, vlasnik poljoprivrednog obrta iz Orlovače u Livnu, već na sami spomen EU4agri, ljutito je sasuo u slušalicu: "Ja sam se s njima ganjao godinu i po dana, kada je došlo do toga da mi prebace novac rekao sam - Neću! Doviđenja!"

Mislav je planirao uz pomoć sredstava EU nabaviti GPS ogrlice za 30 krava. U trenutku planiranja nabavke jedna je koštala 100 eura, no s obzirom na to da su se "procedure razvukle", cijena je skočila na 130 eura.

"Procedure su ludio. Ja ne znam engleski jezik, njihovo sjedište je u New Yorku, oni meni u ponoć odgovaraju na engleskom, previše nas 'siluju' oko tih stvari, onda tri mjeseca nigdje nikoga, pa mi stavi neku aplikaciju na platformu da popunim i da rok 10 dana, pa opet nigdje nikog", kaže ovaj farmer, koji je inače agronom po struci s iskustvom od četiri decenije.

Smatra i da se njegovo iskustvo nije mnogo uvažavalo, pa je za savjetnika, kako kaže, dobio mladu kolegicu, za koju je vjerovao da će mu pomoći barem s procedurama. 

"Da vam iskren budem, nema ni ona pojma k'o ni ja, 25 joj godina, ma dajte molim vas. Odvedu me u Doboj na predavanje dva sata, ništa ne kažu", navodi Sučić, poručivši kako BiH treba da jača svoju instituciju za provođenje evropskih projekata ili angažirati agencije iz zemalja Evrope.

"Šteta je napravljena"

Iako su sami pozivi bili ohrabrivanje malih proizvođača, svi ostali parametri su pokazivali da oni zapravo ne mogu proći. Da je problem kompleksan i prvenstveno počinje od "nepoznavanja materije i nestručnosti ljudi UNDP-a", da uopće vode projekat u jednoj specifičnoj grani kao što je poljoprivreda, stava je Ivica Sivrić, direktor Regionalne razvojne agencije za Hercegovinu (REDAH), inače certificirani savjetodavac.

"Lično je veliko nezadovoljstvo, kako moje, tako i klijenata. Bili su nepotrebno prezahtjevni, neke aplikacije su imale između 500 i 900 stranica, od čega je više od 50 posto bila javna dokumentacija", navodi Sivrić, koji je inače učestvovao u izradi poslovnih planova za 20-ak firmi od kojih je 15 prošlo na pozivima.

Svaki poslovni plan je, precizira, bio kao magistarski rad s obzirom na traženu dokumentaciju - građevinske i upotrebne dozvole, kartica dobavljača na 180 strana, od kojih je svaku morao ovjeriti računovođa. Sa stanovišta evaluacije i prikazivanja rezultata, ocjenjuje, bilo je dosta netransparentno. U finalnom koraku, kako pojašnjava, predstavnici UNDP-a izlazili su na teren i pravili izvještaj, u koji niko nije imao uvid. U pojedinim fazama su bili uključeni i predstavnici javnog sektora, koji nisu imali mogućnost odlučivanja te su, mišljenja je ovaj stručnjak, "služili kao pokriće".

"Bio sam prisutan sa još 30-ak osoba na sastanku u Delegaciji EU, jer sam imao šta da kažem, sve argumentirano, čak pripremam analizu sa kompletnom dokumentacijom koju ću poslati EU. Šteta je napravljena. Projekat će najvjerovatnije polučiti sve rezultate koje su zadali, ali problem je kako se došlo do tih rezultata, nije bilo transparentno, niti stručno niti otvoreno", jasan je Sivrić. 

Upozorio je EU, dodaje, da će se UNDP zaboraviti, ali kako će Evropska unija pokupiti negativnu konotaciju s terena, pa se stoga pita i: "Ko je ovdje blesav?"

Šta kažu iz UNDP-a?

Unazad četiri godine EU4agri objavljivao je javne pozive iz kojih su proizašle brojne pozitivne priče o kojima su pisali, sada, kada su na našu adresu stigla negativna iskustva obratili smo se UNDP-u. Upit smo poslali 21. avgusta ove godine, a odgovor je stigao mjesec i pol kasnije. 

Na optužbe da je "nestručna ekipa" provodila projekat, kažu kako je EU4agri provodio "multidisciplinarni tim stručnjaka tj. stalnih i vanjskih saradnika koji uključuje agronome, ekonomiste, agro-ekonomiste, građevinske inženjere i druge, te da UNDP kao i ključno osoblje projekta posjeduju dugogodišnje iskustvo u provedbi velikih EU projekata u Bosni i Hercegovini."

O njihovoj transparentnosti, kako navode, svjedoče objavljena 24 javna poziva uz relevantne smjernice i kriterije dostupne javnosti kao i preliminarne i finalne liste korisnika. Do sada je investirano 14,8 miliona eura podrške za 2.062 korisnika u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.

"Ugovaranje sa korisnicima projekta odvijalo se u skladu sa globalnim procedurama UNDP-a, koje se primjenjuju i u Bosni i Hercegovini. Tokom procesa ugovaranja, korisnici su aktivno učestvovali u definiranju predmeta ugovora. Predmet ugovora bio je prilagođen svakom pojedinačnom korisniku i definiran u skladu sa odobrenom prijavom za finansiranje", stoji u odgovoru koji potpisuje Ismar Ćeremida, voditelj sektora za održivi razvoj UNDP-a, a u kojem tvrdi i kako su svi korisnici unaprijed bili u potpunosti informirani o svim pravima i obavezama koje proizilaze iz ugovora.

Na pitanje, na osnovu kojeg propisa je od korisnika projekta traženo izdavanje računa i fiskalnog računa za uslugu od strane UNDP-a, u odgovoru nama nije jasno precizirano. 

Umjesto toga, naveli su da je svaki korisnik bio ugovorno obavezan dostaviti potrebnu dokumentaciju kao dokaz o izvršenju ugovornih obaveza. To uključuje dokumentaciju kao što su carinske deklaracije, računi, izvodi iz banaka, dokazi o uplati, upotrebne i građevinske dozvole i druge. 

"Vrsta dokumentacije je definirana kako propisima Bosne i Hercegovine (npr. računi i carinske deklaracije), tako i entitetskim zakonima ili samim ugovornim odredbama, a u skladu sa relevantnim javnim pozivom i projektom", navode iz UNDP-a.

Komentirajući sastanak koji je Delegacija EU održala sa poljoprivrednicima, kažu kako je uobičajeno da donatori održavaju redovne sastanke s korisnicima i razgovaraju o implementaciji projekta.  "S obzirom na to da UNDP nije učestvovao na ovom sastanku, ne možemo pružiti dodatne detalje o razgovoru koji je vođen", zaključuju iz UNDP-a. 

Plaćanje penala

O kompleksnoj saradnji sa UNDP-om svjedoče i iz jedne od najmodernijih govedarskih farmi u Bosni i Hercegovini "Agro Mašić" iz Gradačca. Uz pomoć sredstava iz EU4Bussines proveli su određene investicije na farmi, ali su se zbog nepoštivanja termina, suočili s plaćanjem penala firmi koja je proizvela mašinu.

"Kombajn se naručuje godinu dana unaprijed, ako ga ne preuzmeš u roku, onda plaćaš penale, to se nama desilo, gdje smo platili 11 posto troškova. Nismo mogli preuzeti mašinu, jer se ovdje razvukao javni poziv na par mjeseci više nego je predviđeno, a tek potpisivanjem ugovora ide se u realizaciju", kaže Darko Tost, izvršni direktor farme, te napominje i da su se pismeno očitovali prema Delegaciji EU u BiH, navodeći kako su akcenat stavili na to što se ne dozvoljava avansiranje, što je nonsens, budući da "danas ništa ne možete naručiti bez da uplatite dio sredstava".

Sugerirali su, dodaje, više puta da u reviziji moraju biti stručni ljudi, a ne mašinski inženjeri koji "nemaju veze sa poljoprivredom". More bespotrebne papirologije, bezbroj sastanaka, prezentiranje kako radi mašina, iako to nije navedeno u ugovoru, nabrajao je Tost dalje zamjerke.

"Nakon prvog poziva, ja sam rekao daj uzmite svojih 100 hiljada eura što ste nam dali i ne pojavljujte se više. Neko ko je investirao 15 miliona maraka u proizvodnju, ne treba nama to, ali željeli smo da se pojavimo, da znaju za nas, da postoji ovakav resurs u BiH. Za taj iznos oni su nas ovdje davili mjesecima sa kojekakvim izvještajima i revizijama", prisjetio se Tost neugodnosti koje su doživjeli.

Je li naša zemlja pala na evropskom ispitu iz "predmeta" pomoć bh. agraru, saznat ćemo u skorijoj budućnosti, nakon što se u februaru naredne godine, okonča četverogodišnji projekat "Podrška EU za konkurentnost poljoprivrede i ruralni razvoj u Bosni i Hercegovini" (2020. - 2024.).

^{Naslovna fotografija: Shutterstock/Birkir Asgeirsson/EU4agri/Canva}