Europski parlament izglasao zabranu upotrebe olovnog streljiva na vlažnim staništima

Europski parlament izglasao je 24. studenog zabranu upotrebe olovnog streljiva u močvarama i ostalim vlažnim staništima širom EU, priopćili su iz Udruge Biom. 

U konačnom glasovanju, 499 zastupnika glasalo je za zabranu, 153 protiv, a 39 ih je bilo suzdržano.

"Nadamo se da je ovo odskočna daska za Uniju, da na kraju posvuda zabrani olovno streljivo", rekao je Ariel Brunner iz organizacije BirdLife Europe.

Akutno trovanje i bolna smrt ptica

Olovo se desetljećima koristi u streljivu i ribolovnim alatima. Meci, koje mnogi preferiraju u streljivu, sastoje se od olovne sačme koja se raspršuje iz oružja u obliku mnoštva malih metaka, za razliku od ispucavanja samo jednog metka.

Zbog toga samo mali udio onog ispaljenog pogađa svoju metu, a ostatak se raspršuje i ostaje u prirodi. U ovakvoj namjeni, procjena je da se oko 21.000 - 27.000 tona godišnje rasprši u okoliš i ugrožava prirodu Europske unije.

Ostatci sačme obično završe u želudcima ptica vodarica poput labudova, flaminga, patki i gusaka. Naime, ptice zamijene olovnu sačmu s kamenčićima koje inače gutaju kako bi pospješile usitnjavanje hrane u želucu. Gutanje najčešće uzrokuje akutno trovanje i bolnu smrt nesretne ptice, ali i svih onih životinja koje se njome pokušaju hraniti. Europska agencija za kemikalije procjenjuje da to rezultira smrću preko milijun ptica vodarica godišnje.

Podsjećamo, Iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane u Zenici (INZ) navode da za većinu oboljenja divljači u prirodi ne postoji efikasan način liječenja, ali se raznim preventivnim mjerama zaraze i širenja bolesti mogu u velikoj mjeri smanjiti. 

Lovci obratite pažnju - šta u slučaju bolesne divljači?

Lovci, prema preporukama inspekcije, uklanjaju iz lovišta zaražene životinje, a pod stručnim nadzorom vrše zakopavanje, dezinfekciju, dezinsekciju i slično.