Pretraga tekstova
Gutanje sačme najčešće uzrokuje akutno trovanje i bolnu smrt nesretne ptice, ali i svih onih životinja koje se njome pokušaju hraniti. Europska agencija za kemikalije procjenjuje da to rezultira smrću preko milijun ptica vodarica godišnje.
Europski parlament izglasao je 24. studenog zabranu upotrebe olovnog streljiva u močvarama i ostalim vlažnim staništima širom EU, priopćili su iz Udruge Biom.
U konačnom glasovanju, 499 zastupnika glasalo je za zabranu, 153 protiv, a 39 ih je bilo suzdržano.
"Nadamo se da je ovo odskočna daska za Uniju, da na kraju posvuda zabrani olovno streljivo", rekao je Ariel Brunner iz organizacije BirdLife Europe.
Olovo se desetljećima koristi u streljivu i ribolovnim alatima. Meci, koje mnogi preferiraju u streljivu, sastoje se od olovne sačme koja se raspršuje iz oružja u obliku mnoštva malih metaka, za razliku od ispucavanja samo jednog metka.
Zbog toga samo mali udio onog ispaljenog pogađa svoju metu, a ostatak se raspršuje i ostaje u prirodi. U ovakvoj namjeni, procjena je da se oko 21.000 - 27.000 tona godišnje rasprši u okoliš i ugrožava prirodu Europske unije.
Ostatci sačme obično završe u želudcima ptica vodarica poput labudova, flaminga, patki i gusaka. Naime, ptice zamijene olovnu sačmu s kamenčićima koje inače gutaju kako bi pospješile usitnjavanje hrane u želucu. Gutanje najčešće uzrokuje akutno trovanje i bolnu smrt nesretne ptice, ali i svih onih životinja koje se njome pokušaju hraniti. Europska agencija za kemikalije procjenjuje da to rezultira smrću preko milijun ptica vodarica godišnje.
Podsjećamo, Iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane u Zenici (INZ) navode da za većinu oboljenja divljači u prirodi ne postoji efikasan način liječenja, ali se raznim preventivnim mjerama zaraze i širenja bolesti mogu u velikoj mjeri smanjiti.
Lovci, prema preporukama inspekcije, uklanjaju iz lovišta zaražene životinje, a pod stručnim nadzorom vrše zakopavanje, dezinfekciju, dezinsekciju i slično.
Tagovi
Streljivo Olovo Zabrana EU parlament Trovanje Ptice
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.