EU-Mercosur: Trgovinska prekretnica ili prijetnja evropskoj poljoprivredi?

Evropska komisija ove je sedmice službeno predložila Vijeću donošenje Sporazuma o partnerstvu između EU-a i Mercosura te moderniziranog globalnog sporazuma s Meksikom.

Brisel sporazume predstavlja kao ključne korake u jačanju ekonomske i političke uloge Evropske unije u svijetu, dok poljoprivredni sektor i dio europarlamentaraca upozoravaju da se iza velikih brojki i optimističnih poruka krije ozbiljna prijetnja evropskim proizvođačima hrane.

Historijski sporazumi s globalnim partnerima

Prema saopćenju Komisije, novi trgovinski sporazumi trebali bi otvoriti vrata izvoznim prilikama vrijednima milijarde eura, povećati konkurentnost evropskih kompanija i podržati stotine hiljada radnih mjesta. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen naglasila je da EU time učvršćuje poziciju najvećeg svjetskog trgovinskog bloka.

"Naši sporazumi s Mercosurom i Meksikom važne su prekretnice za ekonomsku budućnost EU-a. Diversificiramo trgovinu, potičemo nova partnerstva i stvaramo poslovne prilike. Poljoprivredno-prehrambeni sektor EU-a odmah će osjetiti prednosti nižih carina i troškova", poručila je von der Leyen.

Francuska i Italija traže zaštitne klauzule za poljoprivrednike u sporazumu EU–Mercosur

U Briselu smatraju da će novi ugovori pomoći i u globalnom nadmetanju s drugim ekonomskim silama, posebno Kinom i SAD-om. Sporazumi bi trebali učvrstiti lance snabdijevanja, osigurati pristup kritičnim sirovinama i pružiti zajedničku platformu za saradnju u pitanjima održivog razvoja, migracija i borbe protiv transnacionalnog kriminala.

Oštre kritike iz poljoprivrednih zajednica

Dok Komisija ističe makroekonomske koristi, poljoprivredne organizacije i brojni zastupnici u Evropskom parlamentu upozoravaju na štetne posljedice. Najviše zabrinjavaju moguće posljedice za evropske poljoprivrednike koji se već suočavaju s padom budžetske podrške, rastućim troškovima proizvodnje i sve većim pritiscima klimatskih politika.

Kritičari tvrde da se time pokušava "politički progurati" dogovor koji nije usklađen s interesima ruralnih zajednica.

"Ratifikacija sporazuma koji se sadržajno nije promijenio bila bi izrazito štetna i pokazala bi da je poljoprivreda ponovno gurnuta u drugi plan prioriteta Unije", poručili su u zajedničkoj izjavi iz Copa Cogeca-e i još osam udruženja, među njima proizvođači peradi i jaja, kukuruza, šećerne repe, članovi stočne i mesne industrije, alkoholnih pića, obnovljivih izvora energije.

Podsjećaju i da se tokom ljeta dogodio niz odluka koje su negativno odjeknule u sektoru, od smanjenja budžetskog okvira za poljoprivredu do slabljenja zajedničkih mehanizama u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).

Vešligaj upozorava na ugrožene OPG-ove

Među onima koji najglasnije upozoravaju na opasnosti sporazuma je i hrvatski europarlamentarac Marko Vešligaj, član Odbora za poljoprivredu.

"Dok se predsjednica Komisije hvali stvaranjem najveće zone trgovine, prikriva se činjenica da je ovo još jedan udar na naše poljoprivrednike. Sporazum s Mercosurom značit će ugroženost malih PPG-ova kada na tržište počnu stizati jeftiniji proizvodi slabije kvalitete", rekao je Vešligaj.

Posebno problematičnim smatra pitanje jednakih standarda proizvodnje. "Kako ćemo osigurati da proizvodi iz tih zemalja poštuju iste standarde kao naši? Na to pitanje nisam dobio odgovor. Ovo je još jedan dokaz da se evropska poljoprivreda potiskuje u drugi plan, baš u trenutku kada nam treba snažnija nego ikad", naglasio je, dodavši da očekuje i jasan stav hrvatske Vlade.

Sukob vizija: globalna moć vs. lokalna sigurnost hrane

Sporazum EU-Mercosur već godinama izaziva sporove u Briselu i glavnim gradovima država članica. Dok ga jedni vide kao ključni korak u jačanju međunarodne uloge Unije, drugi ga smatraju simbolom politike koja zanemaruje sigurnost hrane i održivost ruralnih zajednica.

Rasprava se tako ne vodi samo o trgovini, već i o temeljnim pitanjima: treba li Unija dati prednost globalnom pozicioniranju i geopolitičkoj moći, ili očuvanju ravnoteže i opstanku svojih poljoprivrednika?

Odluka o ratifikaciji bit će u rukama Evropskog parlamenta i Vijeća EU. Očekuje se da će rasprava biti izuzetno oštra, a ishod neizvjestan, posebno jer se u mnogim državama članicama približavaju izbori, a poljoprivredna pitanja sve češće izlaze na vrh političkog dnevnog reda.