Dron se ne smije i ne može "tek tako" dići u zrak: Koje propise morate ispoštovati u BiH?

Ekipa iz jedne susjedne zemlje nedavno je pokušala demonstrirati upotrebu drona sa GNSS antenom u Bosni i Hercegovini. Međutim, uslijedio je "hladan tuš", letjelicu nisu mogli dići u zrak jer nije registrirana u našoj zemlji, a pokazni let se trebao održati baš iznad zabranjene zone letenja, što oni svakako nisu mogli znati.

Još od avgusta 2020. godina u BiH je na snazi propis kojima se uređuje oblast nabavljanja i korištenja dronova. Pravilnikom za izvođenje ovih letačkih operacija propisani su uvjeti za nabavljanje, registriranje i upravljanje dronovima, uključujući i druga prava i obveze vlasnika i korisnika dronova.

Kategorije operacija dronom

Bespilotne letjelice, tj. dronovi, sve su više u upotrebi, u zadnjem desetljeću, postigli su vrhunski nivo razvijenosti te trenutno imaju značajnu ulogu u poljoprivredi. U BiH Propisi za njihovo držanje i korištenje jasno su regulirani. Na temelju Zakona o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine, na snazi je pomenuti pravilnik.

"Budući da je u poljoprivredi široko rasprostranjena upotreba dronova, moramo i te kako biti svjesni propisa koji reguliraju njihovu upotrebu", napominje poljoprivredni ekspert, Dubravko Pocrnja, pojasnivši da kao prvo imamo kategorije operacija dronom, a one su: nekomercijalne, komercijalne i izvođenje radova iz zraka.

Nekomercijalno letenje dronom je dozvoljeno samo danju i unutar vidnog polja operatora drona. Pri tome, dodaje naš sagovornik, nije dozvoljeno: vuča i izbacivanje predmeta, raspršivanje i izbacivanje tečnosti, upravljanje dronom sa ili iz objekta u pokretu, upravljanje istovremeno sa više dronova.

"Također, bitno je napomenuti da nije dozvoljeno nekomercijalno letenje dronom iznad vojnih objekata i vojnih zona, kao i na horizontalnoj udaljenosti manjoj od 500 metara, kao ni sa terena unutar pojasa zaštitnog područja, a koji se nalazi unutar 300 metara od granične linije u dubini teritorije BiH", precizira ovaj stručnjak.

Dronovi kao "lego kockice": Koji su najčešći problemi ovih vazduhoplovno - poljoprivrednih mašina?

Komercijalno letenje dronom se vrši samo danju, unutar vidnog polja, pri čemu operator drona mora biti upoznat sa okolinom u kojoj leti, osigurati predviđeno mjesto za slijetanje i isto vidljivo obilježiti (u slučaju autonomnog slijetanja).

"Ukoliko se operacije dronom vrše izvan vidnog polja, horizontalno rastojanje ne smije biti veće od 1000 metara. Zabrane koje vrijede za nekomercijalno letenje dronom isto vrijede i za ovaj vid upravljanja i leta bespilotne letjelice", ističe Pocrnja i kaže kako se letenje dronom u svrhu izvođenja radova iz zraka može se izvoditi unutar vidnog polja ili izvan vidnog polja, bez obzira na kategoriju drona.

Visina podizanja drona

Radovi iz zraka dronom mogu da se vrše i na visinama koje su preko 120 m AGL i na udaljenosti manjoj od 1.5 km od aerodroma, ali uz obaveznu saglasnost nadležne kontrole letenja ili Jedinice za upravljanje zračnim prostorom (AMC) i odobrenje Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA), bez obzira da li se letenje dronom vrši u kontroliranom ili nekontroliranom zračnom prostoru.

Letenje dronom se mora vršiti u skladu sa priručnikom za izvođenja operacija dronom, a koji mora biti propisan od strane vlasnika i/ili operatora drona.

Priručnik za izvođenje operacija dronom mora biti odobren od strane BHDCA, na osnovu kojeg ona izdaje Operativno odobrenje za radove iz zraka dronom. Operator drona mora posjedovati Potvrdu o poznavanju zrakoplovnih propisa za operatora drona.

U ove operacije spadaju:

• Aero-fotografsko snimanje,
• Snimanje termalnim kamerama,
• Ispitivanje iz zraka,
• Istraživački letovi i druge slične operacije.

"Ovo je posebno značajno za upotrebu dronova u poljoprivredne svrhe. Njihovim korištenjem mogu se pratiti poljoprivredne površine, odrediti oblik parcele, morfologija terena, gustoća sadnje i sjetve, kao i dijelovi na kojima se zadržava voda", navodi poljoprivredni ekspert.

Doprinos u ratarstvu i stočarstvu

Također, kako ističe, korištenje dronova ima veliki doprinos u ratarstvu i stočarstvu. Njihovom primjenom, površina se može nadzirati te se tako pravovremeno mogu uočiti potencijalna žarišta pojave bolesti i štetnika.

"Tako je moguće izbjeći nepotrebno nanošenje sredstava na cijeloj površini, već ga je moguće aplicirati lokalizirano, što je s ekološkog stajališta poželjan aspect, a ostvaruju se i finansijske uštede", kaže nam.

Kako se upotrebom drona u poljoprivredi štedi na raznim osnovama?

Osim prikupljanja podataka u vidljivom dijelu spektra, podaci se skupljaju i u širem dijelu elektromagnetnom spektra, (engl. near-infrared, NIR), koji je vrlo pogodan za praćenje vegetacije. Uz sve ove pogodnosti i olakšanja koje nudi upotreba ovog vida tehnologije, moramo biti i te kako svjesni propisa koji reguliraju njihovu upotrebu.

Vlasnik drona (fizičko ili pravno lice), koji ima prebivalište ili je registriran na teritoriji BiH, mora lično podnijeti zahtjev na propisanom obrascu (koji se nalazi u prilogu Pravilnika) za upis u evidenciju drona.

Svakom dronu koji se upiše u evidenciju, BHDCA dodjeljuje evidencijsku oznaku u obliku i formatu koji je propisan. Operator drona i/ili vlasnik je obavezan da o važnim izmjenama obavijesti ovu direkciju i podnese novi zahtjev.