Donesena odluka o novim tehnikama koje mijenjaju genetski materijal organizma

Na današnjoj plenarnoj sjednici, članovi Evropskog parlamenta su s 307 glasova za, 263 protiv i 41 suzdržanim podržali prijedlog Evropske komisije o novim genomskim tehnikama, (NGT) kojima se mijenja genetski sastav organizma.

Nakon glasanja izvjestiteljica Jessica Polfjärd (EPP, Švedska) rekla je da su biljke dobivene ovim tehnikama ključne za jačanje sigurnosti snabdijevanja hranom u Evropi te za "zeleniju" poljoprivrednu proizvodnju. "Nova pravila omogućit će razvoj poboljšanih biljnih sorti koje osiguravaju više prinose, otporne su na klimatske promjene ili zahtijevaju manje gnojiva i pesticida. Nadam se da će države članice brzo usvojiti svoja stajališta kako bismo mogli donijeti nova pravila prije evropskih izbora i dati poljoprivrednicima potrebne alate za zelenu tranziciju."

Parlament sada može započeti pregovore s državama članicama o konačnoj verziji teksta.

Koja je razlika NGT i GMO?

Od početka poljoprivredne proizvodnje ljudi nastoje poboljšati žitarice, voće i povrće. Križaju biljke i pomno ih odabiru kako bi dobili odgovarajuća svojstva za bolje usjeve. NGT omogućuju isto to, ali brže i tačnije, kaže Europska komisija koja je ljetos predložila novu regulativu, jer se na bilje dobiveno NGT-om još uvijek primjenjuju ista pravila kao i na genetski modificirane organizme (GMO).

Koja je razlika NGT i GMO? Velika, obrazlaže Komisija i tvrdi da nije riječ o deregulaciji GMO-a. Kažu da se njima identificiraju i odabiru odgovarajuća svojstva iz vlastitog DNK-a biljke ili iz DNK-a srodne biljke. Uzgajivači zatim pomoću tih tehnika mogu razviti nova svojstva ili poboljšati postojeće biljke tačnije i brže nego konvencionalnim tehnikama uzgoja.

"Poljoprivrednici bi imali veći izbor bilja koje je prilagođeno tako da ima svojstva koje sektor traži, npr. otpornost na štetne organizme, veći prinos te smanjena potreba za gnojivima i pesticidima" navodi se u obrazloženju Evropske komisije.

Ističu da njihov prijedlog ne obuhvaća bilje dobiveno NGT-om kojima se unosi genetski materijal vrsta s kojima nije moguće križanje.

Navode da bi NGT biljke i dalje bile zabranjene u ekološkoj proizvodnji, a njihovo sjeme trebalo bi biti jasno označeno kako bi se osiguralo da poljoprivrednici znaju šta uzgajaju. 

Prijedlog Evropske komisije, ističu, je osmišljen tako da se zadovolje zahtjevi poljoprivrednika za razvojem i komercijalizacijom novih biljnih sorti korisnih svojstava. One bi trebale pomoći u prevladavanju izazova klimatskih promjena, te smanjenja upotrebu pesticida i gnojiva.

Susjedi se ne slažu

S argumentima Evropske komisije ne slaže se Vlada Hrvatske, koja traži da svaka država članica ima pravo odlučiti hoće li se takve biljke moći uzgajati na njihovom teritoriju, a sve s ciljem zaštite bioraznolikosti, okoliša i zdravlja ljudi i životinja.

Podržavaju zabranu korištenja NGT-a u ekološkoj proizvodnji, te navode potencijalni problem neželjene kontaminacije na konvencionalnu proizvodnju. U svom stajalištu, RH navodi i potencijalni rizik patentiranja biljnog reprodukcijskog materijala stvorenog NGT-om.

Na Odboru za poljoprivredu, Marijana Petir je podsjetila da je Hrvatska zemlja slobodna od GMO-a i da takva treba i ostati. Upozorila je na stav Evropskog suda pravde, koji je u svojoj odluci iz 2018. godine izjednačio GMO i NGT, ocijenivši kako bi regulativa vezana uz NGT trebala biti sastavni dio Direktive o GMO.

Na nivou EU, protiv prijedloga nove uredbe su, očekivano, mali poljopriverdnici, ekološki proizvođači, te zelena udruženja, a na drugoj strani velike korporacije, te poljoprivredna udruženja poput COPA-COGECE.

Odbor EU Parlamenta za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, podržao je nova pravila i složio se da bi NGT biljke koje su uporedive s prirodnim sortama, trebale biti izuzete od strogih zahtjeva zakonodavstva o GMO-u.