Digitalni alati na poljoprivrednim fakultetima: Kreirana četiri virtuelna okruženja

Kao i svaki drugi veliki izazov, i pandemija virusa Covid-19 prepoznata je kao dobar povod za identifikaciju određenih slabosti u kompleksnom društvenom sistemu. Dobro nam je poznato da je nastavni proces bio u najvećoj mjeri ograničen na virtuelni kontakt, kojim se moralo nadomjestiti fizičko prisustvo u učionicama i laboratorijama.

Lider visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, Univerzitet u Sarajevu, imao je priliku da se pridruži interdisciplinarnom timu koji je tokom dvogodišnjeg perioda zajedničkim naporima radio na boljem razumijevanju izazova i prepreka korištenja digitalnih alata, te kako identifikovane slabosti pretočiti u prilike, odnosno potaći tranziciju ka primjeni novih formi digitalnih alata u učenju i podučavanju.

Inovativni alati

Aktivnosti su realizirane kroz COVIMO projekat (Covid-19 pandemija kao "prozor mogućnosti" na novu i sveobuhvatniju internacionalizaciji putem virtuelne mobilnost), a učešće su uzeli univerziteti iz Praga (Češka), Beča (Austrija), Varšave (Poljska), Nitre (Slovačka), Kapošvara (Mađarska), Zagreba (Hrvatska), Kišinjeva (Moldavija) i Ljubljane (Slovenija). Bosanskohercegovački učesnik u ovome projektu bio je Poljoprivredno-prehrambeni fakultet UNSA.

Projekat je nastao kao nastavak saradnje fakulteta prirodnih i biotehničkih nauka koji su identifikovali određene barijere u smislu implementacije inovativnih, digitalnih alata u učenju i podučavanju. Učesnici su nastojali identifikovati rješenja koja trebaju doprinijeti modernijoj i inkluzivnijoj nastavi.

"Alati virtuelne realnosti postaju svakodnevnica u svim sferama života, od posebnog su interesa za mlađe učesnike, a kako je identifikovano da je broj poljoprivrednih proizvođača u padu, jasno je da primjena navedenih alata treba da potakne mlade ljude za aktivniji angažman u poljoprivrednom i komplementarnim sektorima", kazao je doc. dr Alen Mujčinović, jedan od učesnika u projektu.

Kuda ide bh. agrar: Ima li egzistencije bez mladih i poljoprivrede?

Tokom njegove implementacije je dodatno naglašen značaj dostupnosti i kvaliteta hrane, što je svakako još jedna važna pouka iz krize izazvane pandemijom. Projekat je implementiran kroz četiri takozvana intelektualna outputa.

Četiri virtuelna okruženja

Pored internacionalnog priručnika najboljih praksi, koji objedinjava izazove i prepreke s kojima se svi akteri nastavnog procesa susreću, scenarija odgovora visokoobrazovnih institucija i materijala za učenje koji daju podršku i ubrzavaju primjenu digitalnih alata, kreirana su i četiri virtuelna okruženja.

U njih spadaju:

• Društvena soba - okruženje za umrežavanje, saradnju i razmjenu ideja,
• Laboratorij za analizu prehrambenih proizvoda - simulacija laboratorijskih vježbi u sigurnom 3D virtuelnom okruženju,
• Simulacija poplava u slivu Dunava - za bolje razumijevanje problematike upravljanja plavnim područjima,
• Virtuelno okruženje u drvnoj industriji - učionica za klasifikaciju drvnih sortimenata i simulaciju održavanja sitnih mašina u šumarstvu.

"Korištenje virtuelnih laboratorija, različitih digitalnih alata u pravcu kreiranja digitalnih okruženja, optimizacijskih modela i sl., trebaju doprinjeti modernizaciji poljoprivredno-prehrambenog sektora, neke od virtuelnih laboratorija koriste uređaje kojima studenti nemaju pristup zbog opasnosti ili visokih cijena takve opreme. Ovim modelima studentima ipak dajemo priliku da dođu u doticaj sa istima, te na taj način steknu određenu praksu", ističe naš sagovornik.

Korisnici virtuelne laboratorije imaju konkretne upute uključujući i mjere sigurnosti na radu za svaki postupak, čime na siguran način stiču neophodno iskustvo za kasniju upotrebu pravih uređaja u realnom svijetu. Upotrebom ovakvog pristupa prevazilazi se i ograničenje u vremenu i raspoloživosti nastavnog osoblja, ali i same opreme, te su korisnicima vježbe dostupne u bilo koje doba, a mogu ih ponavljati praktično bezbroj puta.

U korak s vremenom

Na Pojoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu su svjesni sve značajnije integracije savremenih digitalnih alata u poljoprivredi i srodnim granama industije. Već određeni niz godina se njihovi stručnjaci bave istraživanjima mogućnosti primjene pomenutih alata u proizvodnji, analizi i prognoziranju. Učešće u COVIMO projektu pokazuje da ova najstarija domaća svjetovna visokoškolska institucija odlučno ide u korak s vremenom.

Projektne aktivnosti su omogućile uspostavljanje i jačanje saradnje sa institucijama učesnicima projekta, i to: Czech University of Life Sciences Prague (CZU), University of Natural Resources and Life Sciences (BOKU), Warsaw University of Life Sciences (SGGW), Slovak University of Agriculture in Nitra (SUA Nitra), Hungarian University of Agriculture and Life Sciences (MATE), University of Zagreb (UNIZG), University of Sarajevo (UNSA), State Agrarian University of Moldova (SAUM), University of Ljubljana (UNI-LJ).

Završna konferencija projekta je upriličena na Slovak University of Agriculture u Nitri (Slovačka) gdje su članovi timova imali priliku upoznati se mimo virtuelne stvarnosti. Više informacija o provedenim aktivnostima je dostupno na oficijelnoj stranici COVIMO projekta.