Da li zeleni plan gubi podršku u EU, nakon odluke Trumpa o izlasku iz Pariškog sporazuma?

Zeleni plan se posljednjih nekoliko godina sve češće smatra kao jedna od glavnih elemenata negativnog uticaja na poljoprivredu, prihode poljoprivrednika i uopšte na poljoprivrednu proizvodnju u Evropskoj Uniji.

S obzirom da je EU glavni trgovinski partner BiH, a i da smo zemlja kandidat, i mnogi naši poljoprivredinici, ali i privrednici, posebno proizvođači energije, pitaju se kakav će uticaj zeleni plan imati na BiH. 

Bivši češki evroposlanik u dva mandata (2004. - 2014.) Hynek Fajmon iz Građanske demokratske stranke (ODS) je nedavno dao zanimljiv intervju za češki Radio Prostor.

Povlačenje SAD-a iz Pariškog sporazuma

Postoje, kaže, različiti pristupi na koji način dostići ciljeve koje su sebi odredile EU odnosno SAD. Kad je u pitanju SAD, oni su usvojili tzv. Zakon o smanjenju inflacije: skraćeno IRA (Inflation reduction act). Taj Zakon u suštini podržava preduzeća odnosno domaćinstva uvođenje nekih zelenih izvora energije, sa ciljem smanjivanja emisije gasova, kroz smanjenje poreza, otpis troškova investcija i slično.

Predsjednik Donald Trump ponovno je obećao povlačenje SAD-a iz Pariškog sporazuma o klimi, najvažnijeg svjetskog nastojanja u borbi protiv rastućih temperatura, ali će morati pričekati godinu dana prije nego što službeno izađu iz pakta. Bijela kuća objavila je "nacionalnu energetsku izvanrednu situaciju", navodeći niz promjena koje će preokrenuti američke klimatske propise i potaknuti proizvodnju nafte i plina.

Treba naglasiti da je u SAD-u od samog početak bio sukob između demokrata i republikanca po pitanju usvajanja ovog akta. Predsjednik Donald Trump je to srušio i prošli put kad je ušao u Bijelu kuću, a evo i ovaj put. 

Upitna demokratičnost zelenog plana?

U Evropi se zeleni plan sprovodi na nešto drugačiji način. To je skup različitih uredbi, priloga tim uredbama, te podsticaja, kojima se trebaju dostići ti ciljevi.

Fajmon također navodi da prije samog usvajanja nije bilo dovoljno uključena javnost i da je upitna demokratičnost cijelog postupka. Nešto malo su oko toga pričali "zeleni" u kampanjama, međutim u programima drugih stranaka širom Evrope se uopšte o tome nije govorilo. Fajmon navodi da glasači glasaju za neki program, a ako im taj program nije prezentovan, onda se postavlja zaista pitanje demokratičnosti sistema.

Takođe ističe da prilikom njegove pripreme nisu pravljene i adekvatne studije uticaja. Nije se niko pitao, koliko će nas to "koštati". Takođe, navodi i da je u pratećem izvještaju eksplicitno navedeno da će ovaj program dovesti do osiromašenja 20 posto populacije Evropske unije. U svojoj suštini, "evropski zeleni plan je program planskog osiromašenja stanovnika EU", on. Postavlja se i pitanje poreza koji se obračunava po osnovu emisije CO₂.

Implementiran u nacionalno zakonodavstvo

Na pitanje da li se može ovaj plan ukinuti brzo kao što je to učinio novi američki predsjednik Donald Trump, Fajmon tvrdi da je to komplikovanije jer je to odobreni zakon koji je implementiran u nacionalno zakonodavstvo. Svaka buduća vlada će morati da se pridržava toga i moći će da ga odloži ili odloži najviše pojedine dijelove istog, kaže on.

"Nemamo drugog izbora nego da sačekamo i vidimo kako će proći izbori u Njemačkoj i Francuskoj, što će suštinski uticati na to kako će se ponašati nova Evropska komisija, koju predvodi Ursula von der Leyen", rekao je.

Na kraju, potrebno je napomenuti da je 22. januara 2025. godine i poljski premijer Donald Tusk pozvao na izmjene u pristupu sprovođenja zelenog plana, prenosi EuroNews. Njegovo mišljenje je da su "neki" ekološki propisi koje je EU uvela u posljednjih pet godina odgovorni za previsoke cijene energije sa kojima se danas suočavaju potrošači i preduzeća, a koje, kako je rekao, štete konkurentnosti bloka u odnosu na SAD i Kinu.

Ne treba svakako zaboraviti ni brojne proteste poljoprivrednika širom EU koje gledamo posljednjih godina, a na kojima se skoro po pravilu osuđuju imeplementacije ovog plana. A očekivati je da će se one i nastaviti, vjerovatno još žešće, s obzirom na izlazak SAD iz Pariškog sporazuma, a moguće i smanjenje konkurentnosti evropske poljoprivrede.