Do nje dolazi nakon bure, kad je potpuno vedro, “kao staklo”, otkriva nam dr. Anđelko Vrsaljko fenomen koji uzrokuje velike štete poljoprivrednicima.
Kiša, tuča, susnježica, snijeg, rosa, mraz, inje, posolica… A slana? Što je i kako nastaje ta padalina od koje voćari i povrćari, posebno oni u primorskom području, najviše strahuju, zna se malo ili gotovo ništa.
“Točno. Eto ni ja nisam nigdje uspio pronaći nešto o tom prirodnom fenomenu. Tijekom studija na Agronomskom fakultetu u Zagrebu učio sam klimatologiju, ali nikad nisam ni čuo ni pročitao kako nastaje slana”, kaže dr. sc. Anđelko Vrsaljko, profesor na Učiteljskom studiju zadarskog Sveučilišta gdje predaje turizam i prirodoslovlje.
Nije čuo ni od koga, niti igdje pročitao, ali dr. Vrsaljko, rodom iz nizinskog kraja, izgleda jedini zna pojasniti što je i kako nastaje.
“Slana je narodski naziv za slani proljetni mraz. To je fenomen koji nastaje gdje imaš uvučeno more, te onda i buru", započinje i nastavlja: “Ona je kombinacija soli i mraza. Pri jačim vjetrovima, dolazi do isparavanja vodenih para sa mikročesticama soli".
Do isparavanja, pojašnjava, dolazi na svim temperaturama iznad nule. Zimi bura puše i imaš osjećaj da je minus 15, a ipak ima isparavanja još jače nego ljeti. Ne isparava samo voda nego i čestice NaCl, soli i klora. Jednostavno iz mora, uz čestice vodene pare, dižu se i mikročestice soli koje se u atmosferi vrtlože. Slana, napominje, uvijek dolazi nakon bure, nikad poslije juga. Čestice soli dolaze u atmosferu. Bura nastaje uslijed različitih tlakova preljevanjem hladnoga zraka iz unutrašnjosti prema moru.
Bura kao sjeveroistočni vjetar diže i vrtloži vlagu sa česticama soli u atmosferu. Pri nižim temperaturama oko nule i malo nižim od nule u trenutku kada bura stane, sol u atmosferi se više ne vrtloži nego ona suhom depozicijom počinje padati.
"Čestice soli se tako deponiraju na niže razine. Budući da je temperatura oko nule i ispod nule u atmosferi se vodena para kondenzira. Iz te vodene pare otapa se sol i kao slana voda dolazi noću, u pravilu iza tri, četiri sata izjutra. Spušta se s površine tamo gdje se zatekla i pada na zemlju u vidu kondezirane rose, ali slane rose", pojašnjava.
Ove godine još nije bilo slane? “Nije, jer i kad je u nekoliko navrata bilo bure nije bilo posve vedro. Do nje dolazi nakon bure, kad je potpuno vedro “kao staklo”. To je uglavnom u drugoj polovici ožujka, u travnju i ponekad, nažalost, i u svibnju”, kaže dr. Vrsaljko. Uz proljetni mraz slana uzrokuje najveće, obično nepopravljive štete u vinogradima, voćnjacima i povrtnjacima. Podsjetimo, tijekom proteklih godina, najčešće u travnju mnogim je poljoprivrednicima, ostavila tolike štete na vinogradima, voćnjacima i povrću da se u nekim područjima proglasilo stanje elementarne nepogode.
Ako dođu niske temperature do dva, tri ili četiri iznad nule i da nedajbože zapuše bura, kad bi stala, pri takvoj temperaturi, došlo bi do slane. "Sada je i kiša problem. Velika je suša, neobična za ovo doba godine", zaključuje dr. Anđelko Vrsaljko kojega mnogi smatraju najkompletnijim hrvatskim agronomom. Znanstvenik je i stručnjak, ali i praktičar koji iza sebe ima bezbroj realiziranih projekata i podignutih nasada. Ima i svoje vinograde i voćnjake na obiteljskom imanju u Nadinu, u kojima je svakodnevno, čim završi svoje obveze na Sveučilištu.
Tagovi
Autor
