Pretraga tekstova
Poslije pada cijena zbog potpisivanja ugovorao deblokadi luka novi događaj je izazavao ponovni rast na svjetskom tržištu.
Prošle sedmice je potpisivanje dogovora o deblokadi crnomorskih luka pokrenuo pad cijena žitarica na svjetskom tržištu, ali je raketni napad na Odesu, već u subotu, izazvao ponovni rast, izvještava Agrarheute
U petak je cijena pšenice na evropskom tržištu fjučersa pala za 25 eura, na 325,75 eura po toni, dok su decembarski ugovori završili na 312,50 eura po toni. Ovo su od marta najniže cijene.
Cijena kukuruza za avgust iznosila je 323 eura, a nova berba kukuruza 302 eura po toni. U SAD cijene pšenice su pale na 7,59 dolara po bušelu.
No, vijest da se desio raketni napad na luku Odesu je ponovo uzburkao tržište žitarica i izazvao novi skok cijena. Na čikaškom fjučers tržištu cijene pšenice porasle su na 7,85 dolara po bušelu (oko 288 dolara/t, op.a.) što se očekuje i za evropsko.
Ukrajinske vlasti su saopštile da se nastavljaju pripreme za nastavak izvoza žitarica iz crnomorskih luka.
Prema informacijama koje su dali evropski trgovci žitom, transportni brodovi za rasute terete će vjerovatno biti uglavnom turski ili grčki, pri čemu Grčka ima najveću flotu. Mogu transportovati 20.000 do 70.000 tona žitarica odjednom.
Zajednički koordinacioni centar (JCC), sastavljen od članova iz sve četiri strane, nadgledat će one koji prolaze Crnim morem. Za transport proizvoda poput brašna ili tjestenine koji su već prerađeni u Ukrajini, mogli bi se koristiti kontejnerski brodovi velikih europskih kompanija. Njih u Istanbulu moraju pregledati predstavnici prije nego što otplove u Ukrajinu kako bi se uvjerili da ne voze oružje.
Trenutno je preko 80 plovila još uvijek blokirano u ukrajinskim lukama, a veliki dio je napunjen teretom, najviše žitom. Oni moraju napustiti luke prije dolaska novih.
Visoke premije rizika će vjerovatno poskupiti izvoz žitarica. Kompanijama i vlasnicima brodova potrebna je finansijska sigurnost za obavljanje rizičnih izvoza iz miniranih luka i voda.
Predstavnik brodarske industrije rekao je da se mora pokazati da su rute zaista sigurne, jer niko ne želi da izgubi brod.
Tagovi
Tržište žitarica Cijena žitarica Cijena pšenice Cijena kukuruza Ukrajinske luke Rast cijena Skuplji izvoz
Autorica
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.