Zajednička poljoprivredna politika ima postojeće alate koji se mogu aktivirati u slučaju poremećaja na tržištu i mogu djelovati kao sigurnosne mreže, poput javnih intervencija, privatnog skladištenja, prevencije kriza i upravljanja rizikom.
Iako je, kada je u pitanju Brexit, Sporazum o povlačenju između EU i Velike Britanije i dalje najbolji mogući ishod, EU je spremna i za mogući scenarij bez dogovora u sektoru poljoprivrede. Zajednička poljoprivredna politika (CAP - Common Agricultural Policy) ima postojeće alate koji se mogu aktivirati u slučaju poremećaja na tržištu i mogu djelovati kao sigurnosne mreže, poput javnih intervencija, privatnog skladištenja, prevencije kriza i upravljanja rizikom. Evropska komisija već je koristila takve mjere, kao i državnu pomoć u prošlosti. Kao primjer, priopćila je Evropska komisija, može poslužiti razdoblje 2014 - 2016. godine, kada je poljoprivrednicima isplaćena kratkoročna pomoć kako bi se riješila neravnoteža na tržištu.
"Danas govorimo o scenariju bez dogovora, u tom slučaju ono što sa sigurnošću možemo reći je da će doći do značajnih poremećaja na određenim poljoprivrednim tržištima. Uvjereni u tu činjenicu i ako je ne provjerimo, došli smo do zaključka da Evropska komisija ima zakonsku obavezu intervenirati, što ćemo i učiniti", naglasio je evropski povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj, Phil Hogan.
Komisija je u svojoj bazi podataka o pristupu tržištu, objavila detaljne informacije o pravilima koje će Velika Britanija primijeniti na svoj uvoz iz EU u slučaju da dođe do scenarija "bez dogovora". Izvješće se temelji na informacijama koje su javno objavile vlasti u Ujedinjenom Kraljevstvu. Baza podataka sadrži informacije za 121 zemlju, a pruža i istu razinu informacija za izvoz u Veliku Britaniju, kao i za bilo koje druge trgovinske partnere EU, poput SAD ili Kine.
Podsjećanja radi, Komisija ima značajno iskustvo u primjeni mjera podrške tržištu, u slučajevima značajnih poremećaja.
Nejasno je pod kojim će to okolnostima Velika Britanija napustiti EU i to komplicira daljnje planiranje Brexita. Postoji mogućnost i da se ne postigne dogovor. Kako Hogan tvrdi, u obzir su uzete sve okolnosti, ali i postojanje sredstava za učinkovit i sveobuhvatan odgovor Britanije, kada to bude bilo potrebno.
Evropska komisija ima značajno iskustvo u primjeni mjera podrške u slučajevima značajnih poremećaja na tržištu, posebno u području poljoprivredno - prehrambenih proizvoda. Iskustvo je proisteklo iz činjenice da je poljoprivreda izložena geopolitičkim i teškim klimatskim prilikama, koje mogu imati značajan utjecaj na cijene.
"Početna faza planiranja fokusirana je na osiguranje neophodne pravne osnove za primjenu odgovarajućih tržišnih mjera i nakon što smo detaljno razmotrili odredbe Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) o zajedničkoj organizaciji tržišta, uvjereni smo da imamo pouzdanu pravnu osnovu," ističe Hogan.
Komisija je ažurirala svoju bazu podataka o pristupu tržištu kako bi uključila Veliku Britaniju. Ova baza podataka pruža informacije o carinama i porezima koji se primjenjuju na izvoz trgovinskim partnerima.
Međutim, objavljeni raspored uključuje relativno visoke takse za brojne životinjske proizvode, kao što su govedina, perad, svinjsko meso i sir, kao i za proizvode poput šećera i riže. Jasno je da će određeni broj država članica snositi posljedice ovih predloženih taksi jer su već pod utjecajem britanskog tržišta.
S obzirom da će EU tretirati Veliku Britaniju kao bilo koju treću zemlju, uz primjenu taksi, to predstavlja značajan izazov za britanske proizvođače i izvoznike.
Postoje i mogućnosti da države članice predlože amandmane u svojim programima ruralnog razvoja kako bi preusmjerili podršku korisnicima koji su najviše pogođeni Brexitom.
Veliki dio hrane koja se izvozi u Britaniju je u svježem stanju, prema tome, kvarljiva, s malo ili nimalo prostora za skladištenje u lukama. Dakle, samo zato što se takse ne mogu primijeniti, ne mogu se podcijeniti ili čak pretpostaviti da takvi proizvodi neće biti zahvaćeni ozbiljnim logističkim poremećajima.
Tagovi
Autor