BiH još nema sistema za praćenje zemljišta, ali je poznat kvalitet

Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Bosni i Hercegovini iznosi 2.158.271 hektara, od čega je u Republici Srpskoj 981.000 hektara. Iako se neki projekti realizuju još nema funkcionalnog sistema praćenja zemljišta.

Dvije osnovne obaveze oba entiteta i Brčko distrikta u pogledu zemljišnih resursa proističu iz ratifikacije Konvencije Ujedinjenih naroda za suzbijanje dezertifikacije (UNCCD) budući da svaka država članica treba da podnese godišnji ili dvogodišnji izvještaj o stanju njene primjene u BiH, kao i da izradi Akcioni plan održivog upravljanja zemljištem u borbi protiv degradacije, kaže Milan Šipka, sa Instituta za agroekologiju i zemljište na Poljoprivrednom fakultetu u Banjaluci.

Sporazum i obaveze pro forme

"Na nivou BiH realizuje se projekat o zemljišnom pokrivaču 'Corine', kojim se redovno ažuriraju podaci o zemljištu. Završeno je kreiranje baze podataka o kvalitetu zemljišta i praćenja zagađenja po sistemu 'Lucas' koji je finansirao IPA. Ako bude više sredstava prikupljaće se podaci sa 10.000, a ne 1.000 tačaka", ističe Šipka.

Prema njegovim riječima BiH je sa svojim entitetima prije više od 15 godina potpisala sa Evropskom unjiom memorandum o razumijevanju i uzajamnoj saradnji i podršci u razvoju nacionalnih sistema zaštite životne sredine. Prema tom dokumentu postoji obaveza da se sve aktivnosti u vezi s ovim provode u skladu sa Direktivom broj 1210/90, 933/1999 i 1641/03 kao i preporukama EEA i EIONET.

"U zavisnosti od izvora podataka neki izvještaji su napravljeni, ali nema statističke dosljednosti u pruženim podacima. Isto tako, tematska strategija zaštite zemljišta EU i teme kojima se ona bavi nisu obuhvaćene zakonodavstvom o zemljištu u BiH. Samo dva stuba te strategije koji se odnose na podizanje svijesti i istraživanje, sporadično se uključuju u poneki strateški pristup", tvrdi Šipka.

Više od četvrtine napušteno

Inače, u BiH prisutni su brojni uzroci degradacije zemljišta kao što su površinske eksploatacije raznih sirovina na obradivim površinama, deponije, akumulacije voda, izgradnja infrastrukture, odnosno, puteva i željeznica, pojava vodene erozije i klizišta, prisustvo nagaznih mina i suša.

"Što se tiče Republike Srpske 893.000 hektara je obradivo. Zemljišta su kisela, to jest, trećina je kiselo, sadržaj nutrijenata je nizak. U cijeloj BiH nema ni jedan kvadratni metar černozema. Procentalno gledajući visok kvalitet zemljišta je 15%, umjeren kvalitet 22%, dok se ostatak svrstava u nizak 32% i veoma nizak 30%", precizira naš sagvornik dodavši da je u RS čak 27 posto zemljišta napušteno, odnosno ne obrađuje se.

U ovom bh. entitetu se provode određene mjere za povećanje produktivnosti poljoprivrednog zemljišta do 2030. godine, kroz mjere borbe protiv suše, poplava i mjere privođenja napuštenog zemljišta namjeni. Protiv suše provode se mjere navodnjavanja na području Lijevče polja, Semberije i Hercegovine na više hiljada hektara dok bi do 2030. godine, 8.500 hektara najkvalitetnijeg poljoprivrednog zemljišta trebalo da bude zaštićeno od poplava.