• Uvoz hrane
  • 09.08.2019. 15:30

Bićo: Domaća proizvodnja nije zaštićena, hljeb uvozimo iz Argentine

Prije nekoliko mjeseci učestale kiše, pa čak i led doveli su do smanjenja prinosa voća i povrća u odnosu na isti period prošle godine. Kako se to odražava na domaće proizvođače?

Foto: Pixabay/Rabenspiegel
  • 91
  • 36
  • 0

Prije nekoliko mjeseci učestale kiše, pa čak i led doveli su do smanjenja prinosa voća i povrća u odnosu na isti period prošle godine. Urod šljive je u Modriči, Odžaku, Gradačcu, kažu uzgajivači, gotovo prepolovljen. Loša situacija je i sa povrćem, u prvom redu paradajzom, pa u prodaji ako se i nađe domaći paradajz, kilogram na pijacama košta i tri KM. I cijena paprika je do tri KM, šljiva po kilogramu ide i do 1,80 KM.

"Do sada je domaćeg paradajza trebalo da bude u neograničenim količinama, međutim, paradajz je tek počeo zriti. Kasni u većini krajeva zbog ranijeg hladnog vremena, one velike vlage. Ova godina je po pitanju poljoprivrede katastrofalna! Mali prinosi, kasni sve, a i ovo što prispije je vrlo lošeg kvaliteta, tako da to nije ništa dobro", rekao je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.

Bićo: Kupujte kod provjerenih proizvođača

"Padao je krupan led u vrijeme cvjetanja i zametanja voćki. Uzgajivaču trešnje u Tarevcima, 70 posto roda je propalo. Morao je plaćati radnike da skidaju truhlu trešnju da ne bi stabla oboljela", rekao je Nahdet Sulejmen, direktor Opće poljoprivredne zadruge Tarevci kod Modriče u RS-u, koja se primarno bavi uzgojem šljive, te koji ističe da je rod gotovo prepolovljen, piše Faktor.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH poziva građane da moraju voditi računa šta kupuju: "Teško u ovom momentu da iko može reći da mu je paradajz domaći. Ono malo iz Hercegovine što je bilo, to je praktično i prošlo. Kada vam u tržnim centrima kažu da je paradajz domaći, od toga nema ništa. Nema ga u tim količinama. Savjetujem građane da kupuju kod provjerenih proizvođača. Kod nas se sve uvozi. Ako vam kažem da imamo primjera da hljeb i pecivo dolazi iz Brazila ili Argentine, možete zamisliti odakle sve ostalo dolazi! Takva je situacija kada vam je tržište otvoreno, kada nije zaštićena domaća prozvodnja. Sve normalne države izdvajaju puno više sredstava za podršku poljoprivrednicima osim naše. Radimo sa starom mehanizacijom koja troši puno goriva, maziva. Nema radne snage, ljudi odustaju".


Tagovi

Nedžad Bićo Uvoz Urod povrća Urod voća

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi