Pretraga tekstova
Prije nekoliko mjeseci učestale kiše, pa čak i led doveli su do smanjenja prinosa voća i povrća u odnosu na isti period prošle godine. Kako se to odražava na domaće proizvođače?
Prije nekoliko mjeseci učestale kiše, pa čak i led doveli su do smanjenja prinosa voća i povrća u odnosu na isti period prošle godine. Urod šljive je u Modriči, Odžaku, Gradačcu, kažu uzgajivači, gotovo prepolovljen. Loša situacija je i sa povrćem, u prvom redu paradajzom, pa u prodaji ako se i nađe domaći paradajz, kilogram na pijacama košta i tri KM. I cijena paprika je do tri KM, šljiva po kilogramu ide i do 1,80 KM.
"Do sada je domaćeg paradajza trebalo da bude u neograničenim količinama, međutim, paradajz je tek počeo zriti. Kasni u većini krajeva zbog ranijeg hladnog vremena, one velike vlage. Ova godina je po pitanju poljoprivrede katastrofalna! Mali prinosi, kasni sve, a i ovo što prispije je vrlo lošeg kvaliteta, tako da to nije ništa dobro", rekao je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.
"Padao je krupan led u vrijeme cvjetanja i zametanja voćki. Uzgajivaču trešnje u Tarevcima, 70 posto roda je propalo. Morao je plaćati radnike da skidaju truhlu trešnju da ne bi stabla oboljela", rekao je Nahdet Sulejmen, direktor Opće poljoprivredne zadruge Tarevci kod Modriče u RS-u, koja se primarno bavi uzgojem šljive, te koji ističe da je rod gotovo prepolovljen, piše Faktor.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH poziva građane da moraju voditi računa šta kupuju: "Teško u ovom momentu da iko može reći da mu je paradajz domaći. Ono malo iz Hercegovine što je bilo, to je praktično i prošlo. Kada vam u tržnim centrima kažu da je paradajz domaći, od toga nema ništa. Nema ga u tim količinama. Savjetujem građane da kupuju kod provjerenih proizvođača. Kod nas se sve uvozi. Ako vam kažem da imamo primjera da hljeb i pecivo dolazi iz Brazila ili Argentine, možete zamisliti odakle sve ostalo dolazi! Takva je situacija kada vam je tržište otvoreno, kada nije zaštićena domaća prozvodnja. Sve normalne države izdvajaju puno više sredstava za podršku poljoprivrednicima osim naše. Radimo sa starom mehanizacijom koja troši puno goriva, maziva. Nema radne snage, ljudi odustaju".
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.