Bez sirovina nema proizvodnje đubriva i goriva - što donosi Putinov potez?

Dramatične posljedice po hemijsku i industriju đubriva u Njemačkoj bi mogao imati najnoviji potez ruskog predsjednika Vladimira Putina, izvještava Agrarheute.

Naime, on zahtjeva da "neprijateljske države" gas plaćaju u rubljama, što nije moguće zbog sankcija. To može izazvati nestašicu gasa i nafte što bi imalo velike posljedice po industriju.

Plaćanje u rubljama je moguće samo za zapadne zemlje ako zamjene tu valutu za dolare ili eure u ruskoj centralnoj banci, a to ne funkcioniše. Finansijske transakcije s tom su bankom zabranjene sankcijama koje je uveo Zapad.

Do sada su ruski dobavljači plaćani u dolarima, a oni su ga mijenjali za rublje. Ispunjavanje Putinovog zahtjeva primoralo bi Evropljane da prekrše vlastite zabrane, a što istovremeno znači da će ostati bez sirovina.

Za fabrike u Istočnoj Nemačkoj koje su direktno povezane sa ruskim gasovodima i naftovodima to bi značilo prekid proizvodnje azotnih đubriva, amonijaka, vodonika, dizela i lož ulja.

Nema sirovina iz Rusije, nema proizvodnje

Visoke cijene su već dovele do smanjenja proizvodnje u mnogim evropskim fabrikama i dodatno podstakle rast cijena. Osim što je najveći snabdjevač gasom, Rusija je i najveći izvoznik azotnih đubriva čiji je izvoz već obustavljen, a posljedice su enormno visoke cijene. 

Najveća njemačka fabrika azotnih đubriva nalazi se u Piesteritzu u Saksoniji-Anhaltu i za proizvodnju su im potrebne velike količine prirodnog gasa. Bilo bi vrlo dramatično kada bi morali prestati s radom. 

Inače, Njemačka uvozi 34 posto svoje nafte iz Rusije, a uvoz u 2021. bio je skoro 28 miliona tona. Rusija zadovoljava 55 posto njemačkih potreba za gasom, odnosno 56 milijardi kubnih metara.

Christof Günther, glasnogovornik za energetsku politiku Udruženja hemijske industrije Sjeveroistok i operater kompanije InfraLeuna, rekao je da je do nedavno u Evropu stizalo više gasa nego prije početka sukoba. "Velike količine i dalje dolaze preko ukrajinskog gasovoda", kaže.  

Posljedice po svjetsku poljoprivredu

Sve veće cijene troškova proizvodnje i sankcije navele su poljoprivrednike širom svijeta da smanje zasijane površine, objavio je Reuters. Treba napomenuti da su Rusija i Bjelorusija činile više od 40 posto svjetskog izvoza kalijuma u posljednjoj godini. Pored toga, Rusija je činila oko 22 posto svjetskog izvoza amonijaka, 14 posto uree i oko 14 posto monoamonijum fosfata (MAP).

To dovodi u opasnost proizvodnju kukuruza, soje, riže, pšenice i drugih vrsta. U siromašnim zemljama poljoprivrednici se vraćaju upotrebi stajnjaka, a ima i zahtjeva za odobrenje kopanja kalijuma na zaštićenoj autohtonoj zemlji u Brazilu.

U SAD-u se predviđa se da cijene đubriva porasti za 12 posto ove godine, nakon porasta od 17 posto u 2021. Poljoprivrednici nastoje prevazići situaciju smanjenjem sjetvenih površina, izborom vrsta koje trebaju manje đubriva ili upotrebom manje količine.

Peru je proglasio vanredno stanje u svom poljoprivrednom sektoru zbog straha od nestašice hrane. Brazil je također veliki potrošač, zbog čega će nedostatak pogoditi prvenstveno proizvodnju soje, kukuruza. Ništa bolja situacija nije ni u drugim zemljama Južne Amerike.

Afričke zemlje se pored svega ovoga bore i sa sušom. U Aziji je slična situacija. Indija, koja uvozi đubrivo za svoj veliki poljoprivredni sektor, sve se više okreće Kanadi i Izraelu.

Kina je u posljednjoj godini uvela ograničenja izvoza đubriva kako bi zaštitila svoje poljoprivrednike zbog povećanja globalnih troškova. Očekivalo se da će ih Peking ove godine ublažiti i povećati ponudu. No, Gavin Ju, analitičar u šangajskoj konsultantskoj kući CRU komentira da je to mnogo manje vjerovatno sada kada je svjetsko tržište u haosu.