Treba se okrenuti registraciji autohtonih proizvoda. Narodu treba dati jasne upute zašto je tako bitno koristiti isključivo domaće proizvode iz BiH. Onima koji ne obrađuju zemlju treba zakonom narediti da ju moraju obraditi ili platiti nekome da je obrade ili ugovorom iznajmiti nekoj kompaniji izvana.
Sad je u polju, sad orezuje voćke, daje savjete, bavi se zaštitom krajiškog kestena, pa ga vidite u tradicijskoj nošnji. Ovo je samo dio onoga što mladi agronom Bekir Dolić radi, a iz svakog postupka osjeti se ogromna energija, strast i ljubav prema onome čime se bavi, a što možemo svesti na: ljubav prema poljoprivredi i ljubav prema svojoj zemlji. Svježa je to krv koja je potrebna BiH agraru pa je bilo logično razgovarati s ovim mladim, modernim čovjekom koji je već srastao sa zemljom i teško da će ga išta od nje odvojiti.
Bekire, diplomirali ste na smjeru "Opća poljoprivreda", imate samo 25 godina, no prateći Vaš rad, primjećujem kako "imate prste" u gotovo svakoj niši agrara BiH. Kao prvo, odakle ljubav prema poljoprivredi?
Od rođenja sam jako privržen agraru, a odrastajući u provinciji Cazinske krajine zavolio sam cijelu biosferu iste. Moja porodica se bavi poljoprivrednom proizvodnjom unazad četiri (4) generacije, o čemu posjedujem i dokaze u vidu fotografija i dokumenata. Iz finansijske dobiti poljoprivredne proizvodnje omogućio sam sebi srednje i visoko obrazovanje i ostale kvalifikacije koje posjedujem. Odrastajući, bio sam okružen s nekoliko stotina poljoprivrednih proizvođača iz raznih oblasti poljoprivredne proizvodnje iz kojih sam crpio energiju družeći se s njima danonoćno. Bavio sam se poljoprivrednom proizvodnjom i za vrijeme studiranja te vodio brigu o farmi svojih roditelja za vrijeme studiranja.
Možete li, ako je uopće moguće, u kratkim crtama opisati čime se trenutno sve bavite?
Trenutno svaštarim kako bih ostvario finansijsku korist od svog djelovanja u ovoj branši za koju sam se specijalizirao. Vršim rezidbe voćaka, stručni nadzor nad biljnom poljoprivrednom proizvodnjom na nivou godine, formuliram poljoprivrednicima projekte za razne fondove subvencija, podižem nove zasade voćaka, izlazim na teren i rješavam razne probleme i situacije u poljoprivrednoj proizvodnji i slično. Sarađujem s nekim stranim kompanijama. Bavim se pomalo i standardima kvaliteta: HACCP, Global G.A.P., IFS, itd.
Pokrenuli ste mnoge projekte, poput očuvanja kestena, introdukcija paprike u kooperativnu proizvodnju BiH, održavanje i očuvanje biodiverziteta. O kakvim se projektima radi?
Prvi sam koji je u poslijeratnom periodu ispitao hemijsko-fizikalna i organoleptička svojstva autohtonog polutvrdog sira s područja USK-a. Napisao sam i studiju od 200 stranica o geografskom porijeklu ovog sira, što je bila i tema mog Završnog rada na I ciklusu studija.
Nakon toga sam zaposlen u kompaniju Poljo-sementi koja posjeduje veleprodaju i maloprodajnu mrežu te posluje na nivou BiH. Bio sam vanjski stručni saradnik za zadrugu Agrodar koja je imala 800 proizvođača kornišona, 150 proizvođača paprike, neznatan broj kooperanata maline, vršila otkup kestena, kao i vlastitu proizvodnju strnih žitarica i kukuruza. Skupa sa ostalih nekoliko kolega radio sam stručni nadzor nad svim ovim segmentima.
Bio sam i promotor za sjemensku kuću Poljodar (RH) i kompaniju Panvita (R SLO) za područje Bosne i Hercegovine.
Skupa sa kolegama agronomima izvršio sam introdukciju paprike u kooperativnu poljoprivrednu proizvodnju BiH u poslijeratnom periodu. Tu smo radili sa 150 proizvođača, te sam i sam bio jedan od njih, uzgajajući ove paprike na površini od jednog (1) dunuma na svome gazdinstvu.
Nekoliko kolega i ja dijagnosticirali smo kestenovu osu šiškaricu (Dryocosmus kuriphilus) na stablima pitomog kestena (Cestane sativa) na području BiH. To se desilo u maju 2015. godine, a pokrenuli smo projekat i neformalnu asocijaciju stručnjaka iz oblasti poljoprivrede i šumarstva pod nazivom "Sačuvajmo krajiški kesten" koju možete naći pretraživanjem na Facebook-u pod istim nazivom. Napredujemo dobro da spasimo kesten od ovog opasnog nametnika u saradnji sa domaćim i stranim naučnim institucijama.
Kakvi su Vaši daljnji planovi?
Moji daljni planovi idu u pravcu očuvanja cjelokupnog biodiverziteta flore u Bosni i Hercegovini. Na taj način možemo da odradimo kvalitetne kolekcije gena, formiramo gen banke te idemo u pravcu populariziranja autohtonih sorti voća, povrća, ratarskog bilja, ljekovitog i aromatičnog bilja... Moram da spomenem i gljive. Ovime bismo dobili dobru ekonomsku krivulju zbog povećane distribucije sadnog materijala autohtonih sorti voća, povrća i ostalog čime bismo donosili dodatna sredstva državi i stanovništvu, a da ne spominjem proizvodnju raznih gotovih proizvoda od svih tih skupina autohtone flore našeg bh. biodiverziteta. Ovi projekti su na pomolu i trebamo da se što više pozabavimo spomenutom tematikom.
Kako gledate situaciju u poljoprivredi u BiH? Koji su problemi, šta poboljšati, gdje su potencijali? Što treba napraviti za dugoročnu korist, a što se može riješiti u kratkom roku?
Situacija je, kao što vjerovatno očekujete da kažem, kompleksna. Narod je u velikoj mjeri zbunjen, izvaran, razočaran i deprimiran. Generacije koje su prošle kroz ratno razdoblje su najviše razočarane. BiH je država sa ogromnim potencijalom za poluekstenzivnu poljoprivrednu proizvodnju koja se mora deklarirati kao organska poljoprivredna proizvodnja i, budući da dolazi s podneblja BiH, mora da bude jedna od najskupljih u svijetu. Pričamo o kojekakvim superintenzivnim poljoprivrednim proizvodnjama i time "nabijamo komplekse" našim poljoprivrednim proizvođačima. Mi smo zemlja u tranziciji (prošlo je 25 godina od prestanka rada pa je izjava i smiješna, ali i istinita) i trebamo se adaptirati trenutnoj situaciji.
Politička slika nam pravi problem tako da se nalazimo između ekonomskih svjetova. Prinuđeni smo igrati kako tržište EU svira i slijediti njihova pravila. Treba se okrenuti registraciji autohtonih proizvoda. Narodu treba dati jasne upute zašto je tako bitno koristiti isključivo domaće proizvode iz BiH. Onima koji ne obrađuju zemlju treba zakonom narediti da ju moraju obraditi ili platiti nekome da je obrade ili ugovorom iznajmiti nekoj kompaniji izvana koja bi ju koristila za proizvodnju, ali joj zabraniti da dovodi strane sirovine ili sjemensko-sadni materijal nego isključivo da isto mora kupiti u BiH i to autohtone sorte koje bi nastale zbirkom u gen banci koju smo spomenuli ranije, kao i kupovina repromaterijala isključivo kupljenog u BiH.
Treba poraditi i na seoskom turizmu. Imamo najčistiju rijeku u Evropi. Reljef nam je jako povoljan za ekološko stočarstvo. Mogli bismo ga spojiti s ruralnim turizmom te napraviti jednu lijepu priču iz ovog svega. Medije treba natjerati da putem subliminalnih poruka narodu utuvljuje u glavu da kupuje i koristi isključivo domaće proizvode.
Naša dijaspora se mora potruditi da ovdje dovodi kolege i poznanike iz inostranih država u kojima rade i žive i da ti isti ovdje dođu na zimske ili ljetne godišnje odmore. Seljacima dozvoliti poslovanje ruralnog turizma kroz registraciju opg-a ili obrta ili zadruge za ruralni turizam.
Bavite se i pisanjem projekata za apliciranje na EU fondove. Koliko su ti fondovi iskorišteni u BiH?
U saradnji s kompanijom "Kafen", koja posluje na globalnom niovu, omogućujemo poljoprivrednicima i konsalting iz oblasti poljoprivrede te formuliranje poljoprivrednih projekata ovisno o fondu prema kojemu se želi aplicirati projekat.
U prošlom periodu ovi fondovi nam nisu bili dostupni kao u mjeri u kojoj su sada i u kojoj će biti u narednim periodima te ćemo u budućnosti znati više, a svakako i učiniti više.
Djelujete i kao samostalni stručni poljoprivredni savjetodavac-agronom. Zbog čega Vam se ljudi najviše obraćaju?
Najviše problematike imaju oko zaštite biljaka. Trudimo se dati savjete u korelaciji sa zaštitom okoliša, a to je da se sredstva primjene na ekološki prihvatljiv način i da hemijske metode zaštite biljaka budu upotrebljene tek kada smo sigurni da su sve druge mjere upotrebljene.
Usluge savjetovanja nudim na nivou cijele Bosne i Hercegovine, a sarađujem sa 4.000 poljoprivrednih proizvođača. Do sada sam odradio oko 200 poljoprivrednih edukacija. Sve o mojim uslugama pojašnjeno je na ovom linku.
Uz sve ovo, vaša porodica ima farmu na kojoj proizvodite autohtoni sir i rakiju. Šta sve uzgajate i proizvodite?
Moja majka je preminula nakon dugogodišnje borbe s karcinomom. Sada trenutno moj otac sam radi na farmi koja ima 15 grla od čega je 8 muznih jedinica u laktaciji. Pored toga obrađuje i 2 dunuma maline, zasijava 1 dunum krastavca kornišona, 50 dunuma kukuruza, 50 dunuma strnih žitarica te obrađuje oko 40 dunuma zasijanih djetelina i trava. Posjedujemo i 100 stabala autohtone sorte šljive Požegača od koje proizvodimo rakiju. Autohtoni sir se proizvodi unazad četiri generacije u mojoj porodici, kao i niz drugih prerađevina. Jedan moj stric, Dolić Halil, se bavi kalemljenjem autohtonih sorti voća, a drugi stric, Dolić Mujo, prikupljanjem starina i antikviteta s područja Balkana, najviše s područja BiH. Ovi predmeti su izloženi u objektima koje je sagradio u tu svrhu.
Vaš autohtoni sir s područja USK-a, prvi je sir na kojem je provedena analiza. Preporučate li to i drugima? Što je potrebno da bi se analiziralo sir i kakve koristi proizvođač ima od toga?
U sklopu pisanja završnog, diplomskog, rada tokom mog I ciklusa studiranja odlučio sam da iskoristim priliku i da napravim jedno dobro istraživanje i pokušam brendirati proizvod za koji sam sentimentalno vezan.
Analize sam radio koristeći laboratorije Biotehničkog fakulteta Univerziteta u Bihaću te laboratorije Veterinarskog zavoda Unsko-sanskog kantona. Analizirao sam parametre: masti, proteine, ukupan pepeo, ukupna suha materija, količina vode te stupanj kiselosti.
I drugima preporučujem proizvodnju autohtonog sira, kao i da grupišu dobre priče o geografskim porijeklima jer je bitno da očuvamo sve što ima stoljetnu praksu na našem području gdje su nam živjeli preci, a gdje živimo i gdje će nam i djeca živjeti. A na ovaj način imat ćemo jasne vrijednosti koje ćemo im bez ustručavanja predočiti što će im omogućiti da se osjećaju jedinstveni i jednoliki na prostranom poljoprivrednom igralištu planete Zemlje.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
