Kako smanjiti toksično dejstvo pesticida na zdravlje, ali i životnu sredinu?

Biljna proizvodnja, velikim dijelom oslanja se na upotrebu pesticida kako bi se zaštitila od bolesti i štetočina, a iako oni daju ključni doprinos poljoprivrednoj proizvodnji, često se javljaju i negativni uticaji na zdravlje ljudi, ali i životnu sredinu.

Pesticidi predstavljaju toksične supstance čiji se mehanizam sastoji u sprječavanju, suzbijanju i uništavanju organizama koji negativno djeluju na gajene usjeve. Svoju primjenu našli su u borbi protiv insekata, glodara, raznih štetnih mikroorganizama, bakterija, gljivica, virusa i brojnih drugih biljnih štetočina. 

Ipak, ova sredstva su takođe toksična i za ljudski organizam tako da čak i sasvim male količine supstanci mogu izazvati teške posljedice. Prema riječima master inžinjera poljoprivrede, Violete Stanković, glavni uzroci trovanja pesticidima u poljoprivredi predstavlja nekvalitetna zaštitna odjeća, neodgovarajući radni uslovi, ali i nepažnja rukovaoca. 

"Hemijska sredstva koja su dospjela u životnu sredinu, ugrožavaju ljude, preko neposrednog kontakta, ali i unošenjem u organizam plodova koji su njima tretirani", navodi Stanković. 

Šta je pokazatelj dejstva pesticida na mikrofloru ?

Objašnjava da je u osnovi otpornosti gajenih usjeva na pesticide, njihova biohemijska razlika u razmjeni materija, u fiziološkoj reakciji na ta jedinjenja. 

Uticaj preparata za zaštitu bilja na kulture počinje od momenta kontakta i prodora kroz lišće, stablo i korjenje. Većina herbicida i insekticida imaju sistematsko djelovanje. Akaricidi i neki fungicidi dosta brzo prodiru i kreću se po usjevu, ispoljavajući opšti uticaj na kompletan biljni organizam, ukazuje ovaj stručnjak.

Neka sredstva, koja su lokalnog tipa, skoncentrisani su na mjestima prvobitnog prodora ispoljavajući lokalno dejstvo. Kod kultura u razvoju, pesticidi u biljku prodiru uglavnom kroz lišće u obliku tekućine i pare. Pri nedostatku vlage, prodiru kroz ćelijsku zid. Kada su unijeti u tlo mogu čak u zavisnosti od primjenjene količine i vrste preparata, da promjene sastav zemljišne mikroflore.

Opšti pokazatelj djelovanja hemijskih sredstava na mikrofloru jeste biološka aktivnost tla. Herbicidi se relativno brzo razlažu u tlu i njihova primjena u preporučenim koncentracijama ne odražava se negativno na zemljišnu mikrofloru.

Najopasniji mehanizmi djelovanja u tlu 

Njihova masovna upotreba ima svoje negativne posljedice i dugoročna štetna dejstva na čitav ekosistem, upozorava Stanković pa samim tim i na čovjeka i njegovo zdravlje.

Dalji tok negativnog dejstva pesticida u životnoj sredini određuju procesi transformacije i kretanja, od kojih su zbog potencijalne dužine trajanja i budućih posljedica najznačajniji oni koji se dešavaju u zemljištu, zaključuje ovaj stručnjak.

Kako bezbjedno čuvati i rukovati sredstvima za zaštitu bilja?

Podsjetimo, u našoj zemlji, najveći dio biljne proizvodnje i dalje se odvija po principima konvencionalne poljoprivrede, ali su kriteriji na tržištu danas dosta pooštreni. Od gajenih kontinentalnih voćaka, jabuka po pravilu ima najveću upotrebu pesticida po jedinici površine sa najvećim brojem zaštitnih tretmana. 

 Najveći problem današnjeg poljoprivrednika je nesavjesno korištenje hemijskih sredstava, kao i njihovo neadekvatno skladištenje, a to zna itekako da ugrozi zdravlje ljudi, životinja i samu životnu sredinu.

"Sredstva za zaštitu biljaka moraju se držati na posebnom mjestu, neodostupna djeci i domaćim životinjama. Lice koje rukuje njima uvijek, bez izgovora, mora nositi gumene rukavice, zaštitno odjelo kao i masku za nos i usta. Ako ne mislite na svoje zdravlje, sigurno nećete ni na tuđe. Preparate obavezno tačno odmjeriti, prema uputstvu, a nikako to raditi od oka," svojevremeno je za Agroklub rekla Radmila Ćalić, savjetodavac za zaštitu biljaka.

Nikako praznu ambalažu bacati u vodu, jame, kanale, kanalizacione mreže, pored puteva, na deponije ili na bilo koji drugi način koji može dovesti do zagađenja životne sredine