Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Miroslav Dumbović
  • 30.04.2023. 16:30
  • Tužno

Zabluda o pčelarstvu je puno, a najčešća je da je košnica leteći bankomat

Mladi pčelar, povratnik iz Njemačke, specijalizirao se za uzgoj selekciju i razmnožavanje matica. Upravo u tom smjeru i razvija pčelinjak.

Foto: Antun Karlović
  • 553
  • 31
  • 1

U mjesto Tužno u Varaždinskoj županiji u Hrvatskoj, koje je prema aktivnostima mještana sve samo ne "tužno", iz Njemačke se vratio mladi pčelar Miroslav Dumbović koji se ondje specijalizirao za uzgoj selekciju i razmnožavanje matica. Upravo u tom smjeru i razvija pčelinjak i, kaže, nada se da će mu to biti glavna proizvodnja u skoroj budućnosti.

"Odmalena se susrećem sa pčelama pomažući kod vrcanja starijim pčelarima u selu. a 2011. godine dobivam na poklon tri roja. Upisujem pčelarsku školu i tad je pala moja konačna odluka da je to zanimanje s kojim se definitivno želim baviti", otkriva početke naglašavajući da ga je za ulazak u ovaj svijet inspirirala ljubav prema prirodi i biologiji.

Kada je u pitanju suzbijanje varooze, radi ljetni prekid legla zatvaranjem matice u blokator, te nakon oslabađanja, nakapavanje oksalnom kiselinom.

Smanjiti unos lijekova 

"Kasnije u ljetnim mjesecima, početkom jeseni slijedi tretman pčela s nekim od organskih sredstava - mravlja kiselina, varrored itd. Neki krajnji cilj mi je kroz uzgoj i kvalitetnu selekciju samih pčela na pojačano higijensko ponašanje, smanjiti unos lijekova u košnicu na minimum, pa makar oni bili i ekološki", ističe Miroslav dodajući da hemija, pesticidi, stres poput selidbe, pregleda te loša prehrana utječu na imunitet, kako pčele kao jedinke, tako i cjelokupne zajednice. 

Tu kao pomoć vidi u efektivnim mikroorganizmima i oplemenjivanje prihrane različitim ljekovitim biljem. "Pčelama treba pomoć, a ne ih poslije vrcanja pustiti da se snalaze i oslanjati se na karakteristike prirodne pasmine. Na primjer kad je ljetna žega ili dugo kišno razdoblje Carnica sama prekida leglo", pojašnjava. 

Na ulazak u pčelarstvo inspirirala ga je ljubav prema prirodi i biologiji

Kaže nam i da je posljednjih godina radio samo sa selektiranim pčelama i nije primijetio nikakve razlike u ponašanju ili veličini populacije jer karakteristike koje imaju nasljeđuju stabilno.

"Na primjer, poznato je da su pčele prilikom cvatnje repice, kestena ljute, a prilikom bagrema možete šetati u kratkim rukavima ispred leta. U ovom slučaju to nije tako jer je mirnoća učvršćena u populaciju i nije ovisna o vanjskim utjecajima kao kod prirodne neselektirane pčele", dodaje. 

Ne treba se grčevito boriti s prirodom

Ističe i da pojedinci ili zajednice mogu podržati populaciju pčela sadnjom ili sjetvom drveća, grmlja, jednogodišnjeg ili višegodišnjeg bilja koje daju pelud i nektar.

"Ne treba se grčevito boriti s prirodom, pa svaku zapuštenu parcelu malčirati, svaki kanal ili obalu rijeke 'obrijati' na nulu jer baš takvi zapušteni dijelovi izvor su biodiverziteta", kaže navodeći da upravo ta raznolikost je glavna za dobro zdravlje i imunitet pčelinjih zajednica. 

Na upit je li se susreo s kakvim izazovima ili zastojima u svojim pčelarskim nastojanjima, uzvraća potvrdno navodeći da smatra da je problem primjerice zabrana pčelarenja s ostalim ekotipovima medonosne pčele jer "regionalno prilagođena pčela daje najbolje rezultate" je samo djelimično tačna teza.

"Rješenje je otvaranje oplodnih stanica, edukacija uzgajivača i pčelara, dizanje selekcije i metode uzgoja, načina sparivanja na neki viši nivo, a ne uvođenje zabrane, jer to je onda ujedino i direktno uvođenje zabrane na znanje i pravo učenja - stjecanja novih saznanja", napominje. 

Svakom novom pčelaru savjetuje pčelarsku školu, teoriju, knjige, biologija i ponašanje pčele i dobrog mentora, pa tek onda vlastite košnice. "To bi trebao biti neki obavezni put ulaska u pčelarstvo. Električar u svojoj radioni može samo sebi naštetiti, a pčelar okolici jer neznanjem i nepoznavanjem bolesti, ugrožava okolne pčelare i njihovu egzistenciju", savjetuje. 

Pred pčelarima je niz izazova 

Navodi i da ima puno zabluda o pčelarstvu, a najčešća je ta da je košnica leteći bankomat.

Pčelare u narednim godinama, kaže naš sagovornik, očekuje niz izazova. Klimatske promjene su jedan od njih. Sigurno se očekuju i veća ulaganja u znanje i općenito rast troškova proizvodnje. "Hobisti sa 10-30 košnica moraju shvaćati da profesionalci koji žive od pčela nisu zadovoljni s istom razinom selekcije; rojevi, razrojavanje sa rojevim matičnjacima itd, da oni trebaju nešto što odgovara izazovima današnjice i budućnosti", upozorava. 

Pčelarska škola, teorija, dobar mentor - ono su što svaki pčelar treba proći 

Na upit može li se živjeti od pčela, kaže da, ali uz puno znanja, rada i truda. "Ali lakše je živjeti od pčelara i pričanja pčelarskih priča - malo šale nije na odmet", smije se zaključujući da nije tačno izračunao koliko bi jedan pčelar morao imati košnica za neki normalan život. Više je faktora u igri, jedan od njih je finalni proizvod koji želi imati i koji mu je glavni nositelj prihoda i onda prema tome odrediti broj košnica.


Tagovi

Miroslav Dumbović Pčelar Uzgoj pčela Selekcija Savjeti


Autor

Antun Karlović

Više [+]

Pčelar praktičar, koji svakodnevno svojim poznanicima uporno dosađuje neprestano pričajući o pčelama i njihovoj korisnosti za okoliš.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Odvojite 15-ak minuta vremena i popunite anketu vezanu za položaj žena u ruralnim sredinama. Dostupna je na linku 👉 https://t.ly/Dmxc1
Foto: Depositphotos/budabar