Prihrana pčelinjih društava veoma je značajna u proljeće, prije same vegetacije. Pčelari koji to ne rade griješe.
Mnogi pčelari griješe ako misle da u proljeće, prije vegetacije ne treba prihranjivati pčelinja društva, kaže pčelar Svetozar Koldžić iz sela Štrbaca kod Rudog. Dodaje kako je dodatna hrana obogaćena vitaminima veoma bitna za proljetni razvoj pčelinje zajednice.
"Prvu pogaču sam mojim pčelama stavio u košnice polovinom januara ove godine i to oplemenjene, a ne one koje se mogu naći u prodaji u trgovinama", priča Koldžić, dodavši kako pogače pravi od dva kilograma. Time kako navodi odgađa vrijeme otvaranja košnica, kako ne bi bespotrebno rashlađivao društva.
Glavni sastojci pogača su mljeveni šećer, a obvezan dodatak je KAS 81, 40 mililitara tečnosti na smjesu od jednog kilograma, u to sve stavlja polen koji sakuplja na pčelinjaku.
"Obavezno dodajem suvi kvasac na 50 kilograma dva pakovanja od 450 grama. Kvasac se prethodno ubaci u mlaku vodu da se rastvori, onda za pogaču dodajem još kašiku soli, pet limunova i na 50 kilograma pogače ubacim pet kilograma meda", priča Koldžić.
Ovaj pčelar med u pogače stavlja isključivo sa svog pčelinjaka i to livadski.
Na poseban način prosijeca foliju na šećerno mednim pogačama. Da bi u ovom periodu pčele pojele prihranu iz svih dijelova pogače, kako kaže, sklaperom pravi male otvore, u obliku kvadrata, na ćoškovima.
"Prednost toga je da se pogača u slučaju velike toplote, ako bi se rasijecala na sredini ne bi topila, a i što u njoj ništa ne ostaje za bacanje”, objašnjava naš sagovornik, napomenuvši da tako ne radi u zimskoj prihrani, ako zatreba pogaču rasijeca u trakicama po sredini kako preporučuju iskusni pčelari.
Na satonošama ovog vrsnog pčelara koji potrošačima nudi čak 40 pčelinjih proizvoda, a koji su na međunarodnim sajmovima osvojili brojne nagrade i priznanja, u toku cijele godine je paropropusna folija koja se, pokazala izuzetno korisna.
"U toku zime kad ne izlaze pčele iz košnice na foliji se kondenzuje manja količina vodene pare i vode koju pčele piju, a u toku ljeta obezbjeđuje im mikroklimu i u slučaju vanrednih hladnih dana", veli Koldžić.
Pored toga on kaže da je sa folijama lakše postaviti pogače u proljetnom periodu, jer se društvo naglo ne uznemirava, a pčele prave vosak kako bi po satonošama napravile kanaliće za stalnu komunikaciju.
Pčelar iz Štrbaca kod Rudog pčelari više od 30 godina i posjeduje do oko stotinu košnica. Opredijelio se na DB, desetoramne košnice, a u posljednje vrijeme koristi i LR. Obavezno ima pčelinjake barem na dvije lokacije koje su na različitim nadmorskim visinama.
Pčelarstvom se bavi i njegova supruga koja je angažovana na pravljenju proizvoda od meda, propolisa, polena, perge i voska. Sam proizvodi matice, a da bi oplemenio društva kupuje ih povremeno od najpoznatijih pčelara u Srbiji.
Povezana stočna vrsta
Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti pa su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta na kojima se nalaze pčela su... Više [+]
Fotoprilog
Tagovi
Autorica