• Pčelarstvo Radivojac
  • 17.04.2018. 09:00

Rajko Radivojac: Potreban nam je veliki otkupljivač pčelinjih proizvoda i garancija za otkup i cijene

Rajko Radivojac pčelarstvom se bavi punih 25 godina. Ljubav prema pčelama naslijedio je od svoga djeda, ali pčelinjake je "podignuo" on sam. Kaže kako je pčelarstvo zapuštena grana poljoprivrede.

Foto: Foto: Arhiv Rajka Radivojca
  • 1.228
  • 100
  • 0

Po potencijalu, pčelarstvo može postati jedna od najprofitabilinijih grana poljoprivrede, a ujedno i da dovede do porasta zaposlenih. Međutim, i pored neospornih rezultata u pogledu kvaniteta, zbog nespremnosti mnogih da se prihvate savremeni pristup i naučna dostignuća, mnogi još uvijek pčelarstvo smatraju hobijem. No, to nije slučaj sa Rajkom Radivojevcem, koji je po zanimanju medicinski tehničar. Rajko se pčelarenjem bavi punih 25 godina, a svojevremeno je radio i kao generalni sekretar Saveza udruženja pčelara, te kao predsjednik UO udruženja "Prva Pčela" u Prijedoru, i to punih sedam godina. Trenutno obnaša funkciju predsjednika Skupštine pomenutog udruženja.

Napisao tri knjige iz oblasti pčelarstva

Inače, naš sagovornik Rajko poznat je po tome što je napisao tri knjige iz oblasti pčelarstva: knjigu za početnike, knjigu za napredne pčelare i knjigu o uzgoju matica. Pored navedenog, Rajkovi tekstovi mogu se naći i u pčelarskim časopisima u regionu, a samo na području Bosne i Hercegovine, dosada je objavio preko pedeset tekstova.  Održao je i oko 70 predavanja za pčelare, a učestvao je i u realizaciji dvije male škole pčelarstva. 2013.godine bio je učesnik na Kongresu Apimondije u Kijevu.

Aktivan u svim segmentima pčelarstva

"Trenutno imam preko 90 pčelinjih zajednica. Imao sam ih u ranijem periodu oko 150, ali zbog drugih obaveza morao sam smanjiti  broj. Počeo sam pčelarenje sa jednim rojem u prostoj košnici. Taj roj mi je iste godine dao parojak, tako da sam i povećao broj pčelinjih zajednica", započinje sa pričom Rajko.

Ljubav prema pčelama naslijedio od djeda

On dalje ističe da je pčelarstvo u njegovoj porodici tradicija, te da je ljubav prema pčelama naslijedio od djeda Oste, koji je bio napredan pčelar u svome vremenu.

"Nažalost, pčelinjak nisam naslijedio, pa sam morao krenuti od početka", iskreno govori Rajko.

Cijene proizvoda prilagođene su mogućnostima kupaca

U ponudi svog asortimana pčelinjih proizvoda kod Rajka se može naći apsolutno sve, osim pčelinjeg otrova. A kada je govor o cijeni proizvoda, Rajko ističe da su iste prilagođene mogućnostima naših sugrađana.

"Med već godinama prodajemo po 15 KM. Pošto novac nije osnovni motiv moga bavljenja pčelama, često se desi da poklonim traženi proizvod, ako procijenim da je kupac u teškoj životnoj situaciji. Ako netko traži nešto za lijek, i to mi kaže, nikada ne naplaćujem", dodao je Rajko.

Rajko Radivojac: Učim od svakoga tko mi može ponuditi neko znanje

Budući da je dugo u pčelarstvu, Rajko je stekao i stalne kupce.  Pored svega ovoga, učestvovao je i na brojnim sajmovima i izložbama pčelinjih proizvoda širom Bosne i Hercegovine. Prema njegovim riječima, upravo posjete ovakvim događajima su način da se potencijalni kupci upoznaju sa onim što im pčelari nude.

Rajko se kratko osvrće i na odnos sa ostalim pčelarima s kojima surađuje, ali i one koje tek upoznaje.

"Od svakoga se može ponešto naučiti. Pčelarstvo je dinamična oblast, stalno se mijenja, dužni su da ga podijele sa ostalima, jer ono samo tada ima onu pravu vrijednost. Učim od svakoga tko mi može ponuditi neko znanje. Isto tako, svoje znanje dajem onima koje to zanima. Prava konkurencija među glavnim pčelarima ne bi trebala da postoji, jer svi pčelari imaju isti interes. Ona postoji samo u glavama iskompleksiranih osoba. U pčelarstvu su svi dobrodošli, ima mjesta za sve", izjavio je naš sagovornik.

2018. godina bi mogla biti uspješna godina za pčelare

Rajko dodaje da mu je supruga od velike pomoći u radovima na pčelinjaku, budući da ona ima zavidno znanje o pčelama, pa mu je lako prepustiti joj dio poslova oko njih. A kada pričamo o prinosima meda kroz  protekle godine, Rajko dodaje da je 2017. godina bila najlošija godina po prinosima:

"Otkad se bavim pčelama, 2017. godina je najlošija godina po prinosima. Meda sam imao vrlo malo. Od pčela se uzima samo višak, a viška nije bilo. Bavim se i uzgojem matica, a u tom poslu 2017. godina je bila odlična godina."

Od 2018.godine, Rajko očekuje da nadoknadi sve propušteno u prethodnim godinama. A čini mu se, da bi ovo mogla biti odlična godina za pčelare, prema prognozama i proljetnom periodu.

Ne utopljava pčele tijekom zime, prvi proljetni pregled najvažniji

S obzirom da je zima već uveliko prošla, pitali smo Rajka na koji način je uzimljavao svoje pčele, te da li je pretpio neke gubitke.

"Pčele uzimljavam sa dosta prirodne hrane i ne utopljavam ih. Imao sam dva bezmatka, i jako sam zadovoljan kako su prezimile", ističe Rajko. 

Proljetni pregled pčelinjaka

Prvi proljetni pregled je jedan od najvažnijih postupaka u pčelarstvu. Snima se postojeće stanje i preduzimaju mjere sanacije i mjere stimulacije. O poslovima na pčelinjacima koje proljeće donosi sa sobom, Rajko kaže:

"U proljeće se postavlja higijensko pojilo na pčelinjaku, čiste podnice ili njihovi ulošci, saniraju uginule pčelinje zajednice, proširuje se pčelinje gnijezdo, stimulativno se prihranjuju pčele, radi se satna osnova, prate se vremenske prilike i na osnovu njih određuje koja proizvodnja će u datoj godini imati prioritet."

Prati i stranu litetraturu, jer smatra da BiH zaostaje za svijetom

Rajko se na sajmovima pojavljuje ili kao izlagač ili kao posjetilac. Kada su u pitanju posjete seminarima, ističe da na iste odlazi kad god ima prilku za to. Pčelarske časopise i stručne knjigre redovno čita, a u zadnje vrijeme počeo je pratiti i stranu literaturu, jer, kako on smatra, mi dobrim dijelom zaostajemo za svijetom. Rajko smatra da su sajmovi prilika za promociju pčelarstva, pčelinjih proizvoda i pčelara. Seminari su način da se označe problemi i u pčelarstvu i da se iznađu načini da se oni riješe.

Dobitnik je raznih medalja

Pored svega nabrojanog, Rajko je učestvovao i na bezbroj ocjenjivanja kvaliteta meda u BiH i šire.

"Dobio sam i razne medalje i priznanja za kvalitet pojedinih sorti meda. Izvojit ću samo svjetsko ocjenjivanje meda 2011. godine, na kojem sam dobio bronzano priznanje za kvalitet meda i međunarodna ocjenjivanja meda u Sloveniji 2012. i 2013. godine, na kojima sam dobio srebrena i zlatna priznanja. Svi naši pčelari koji poštuju osnovne principe pri radu sa pčelama imaju med vrhunskog kvaliteta. Takvo nam je podneblje. Nažalost, samo se mali broj pčelara odaziva na ocjenjivanje meda. To je zaista šteta, jer su i ta takmičenja prilika za odličnu promociju naših proizvoda", izjavio je Rajko.

Problema mnogo, rješenja malo

O problemima o pčelarstvu u Bosni i Hercegovini, Rajko otvoreno kaže:

"Problema je mnogo. Pčelarstvo je zapuštena grana poljoprivrede. Pčelari se i udružuju da bi imali snagu da iznude rješavanja problema, ali većina udruženja se bavi nevažnim stvarima. Prisutna je tu i borba 'za vlast' na štetu članova udruženja, sitni lični interesi i slično. Pčelarstvo treba uokviriti u zakonske propise, a onda insistirati na njihovoj primjeni. Pored toga, nama je ovdje potreban neki veliki otkupljivač pčelinjih proizvoda koji će garantirati otkup i cijene. Potreban nam je i nova tehnologija, a samim time i bolja oprema."

Planira povećanje broja uzgojenih matica

No, o tome da li se može živjeti od pčelarstva, Rajko je dosta skeptičan. Kaže da se može preživljavati, ali uz jako veliko odricanje. Sve je dobro kada je godina dobra, a kada se zaredaju loše godine, ulaganja su obično veća od dobiti.

Djeca u posjeti pčelaru Rajku Radivojcu

A na samom kraju razgovora, osvrćemo se i na planove u budućnosti.

"U budućnosti ću vjerovatno povećati broj uzgojenih matica. U sklopu obavezne škole u prirodi svake godine u maju moj pčelinjak posjećuju đaci osnovnih škola. Tu aktivnost ću nastojati proširiti i na srednje škole. Apikomora je nešto što bi upotpunilo sadržaj tačke za degustaciju meda, koju predstavlja moj pčelinjak na bicikističkoj ruti. Treba se truditi. Ne treba odustajati, iako je pčelarstvo danas zasnovano samo na entuzijazmu pojedninaca", zaključio je Rajko.


Povezana stočna vrsta

Pčelarstvo

Pčelarstvo

Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti pa su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta na kojima se nalaze pčela su... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Pčelarstvo Rajko Radivojac Prijedor Med Dobitnik medalja Apikomora Autor knjiga o pčelarstvu Proljetni radovi na pčelinjaku Porodični posao Ljubav prema pčelama Uzgoj matica BH Pčelar Utopljavanje pčela Mala škola pčelarstva Napredno pčelare


Autorica

Andrea Libić

Više [+]

Adi je PR manager koji novinarstvo voli od malih nogu, a posebno ga privlače istraživačke priče. Voli fotografiju, prirodu i istraživanje psihologije.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Pregledajte usjeve strnih žita...ima žućenja, korjen nije izmrzao usljed golomrazica, prvom prihranom i višom temperaturom regenerisati će se... #strnažita #pšenica