Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pčelinjak u septembru
  • 27.08.2015. 11:30

Pripremite zimsku ispašu za pčele!

Najčešće se pčele same najbolje pripreme za zimu, no ne mora nužno uvijek biti tako. Pčelar nerijetko mora sudjelovati u uređenju pčelinje zajednice prilikom priprema za bespašne zimske mjesece.

  • 240
  • 6
  • 0

Najčešće se pčele same najbolje pripreme za zimu, no ne mora nužno uvijek biti tako. Pčelar nerijetko mora sudjelovati u uređenju pčelinje zajednice prilikom priprema za bespašne zimske mjesece. Prema snimljenom zatečenom stanju zajednice, radi se po potrebi nov raspored okvira u košnici, a tom prilikom dobro je pregledati i same stranice košnice, odnosno kompletnu košnicu kao takvu.

Slabe zajednice, one u kojima pčele zauzimaju kod pregleda manje od šest do sedam okvira, trebali bi pripojiti jačima jer će te pčele trošiti previše energije na, u konačnici vrlo upitno prezimljavanje. Slabe će zajednice dakle, što je u praksi dokazano nebrojeno puta, teže prezimiti preko nadolazećih zimskih mjeseci ukoliko ih ne pripojimo, a mogli bi ih i u potpunosti izgubiti. Višak hrane niti brine pčele, a ne bi trebao brinuti ni same pčelare.

Pripajanje pčelinjih zajednica

Samo pripajanje pčelinjih zajednica možemo vršiti preko novinskog ili nekog sličnog papira, a selekciju matice prepuštamo samim pčelama. Na taj način opstat će jača i sposobnija matica, a zajednica će dobiti na, za uzimljavanje bitnom brojčanom stanju. Prihranu s ciljem stvaranja zaliha, ukoliko iz određenih razloga nismo završili do kraja avgusta, možemo obaviti i u ovom mjesecu, jasno prateći aktualnu vremensku prognozu za desetak dana unaprijed i ovisno o tome gdje se nalazi naš pčelinjak.

Za zimu bi pčele trebale ući sa barem 15 kg hrane, tako će zajednica na dva nastavka težiti cca: 38 do 40, a ona na jednom nastavku cca 28 do 30 kg. Višak hrane niti brine pčele, a ne bi trebao brinuti ni same pčelare. Više hrane prilikom ulaska u zimu kažu mudri pčelari, manje je brige na proljeće jer se na proljeće sav taj višak može iskoristiti površnim izvrcavanjem i "autoprihranom" pčela medom.

Viša cijena uzimljavanja - jeftiniji proljetni razvoj

Viša cijena uzimljavanja u jesen znači ujedno i uz mirniji pčelarev "zimski san" brži te jeftiniji proljetni razvoj zajednica. Idealna prihrana, odnosno preciznije, dopuna zaliha bila bi zamjena praznih okvira uskladištenim proljetnim ili bagremovim medom, jasno ukoliko smo na proljeće razmišljali o zimi, što često nije slučaj.

Prednosti takve dopune hrane su višestruke. Kao prvo, pčele se ne zamaraju preradom, za njih uvijek problematičnog i stranog industrijskog šećera, a kao drugo, takvu dopunu možemo napraviti i zadnjeg lijepog dana prije zime jer pčele taj med ne trebaju dodatno prerađivati.

Pretopiti staro saće

Staro "crno" saće najbolje je prilikom pregleda odvojiti i tijekom zimskih mjeseci pretopiti jer takvo će saće u protivnom uništiti voskov moljac. Mlado saće koje imamo namjeru sačuvati za proljeće, smještamo u prazne nastavke koje možemo staviti ukoliko pčelarimo nastavljačama na vrh uzimljene zajednice. Prazne nastavke možemo naslagati i jedan na drugi i ostaviti ispod nadstrešnice, no po mogućnosti u sjeni na sjevernoj strani.

Voskov moljac nije naime aktivan na temperatutama ispod 10°C, a u startu kad su temperature još malo visoke, možemo u svaki red položenih nastavaka staviti jednu sumpornu traku (drže ih sve poljoprivredne apoteke) ili jednostavno mravlju kiselinu (nerazrijeđenu) otprilike 0,5 litara po redu nastavaka koja nam je ostala kod tretiranja varroe. Ukoliko više temperature potraju, posudu s mravljom kiselinom prekontroliramo i po potrebi dopunimo ili jednostavno stavimo novu sumpornu traku.

Grabež nije ugodna pojava

Nikako ne treba zaboraviti ni činjenicu da se dolaskom hladnijih dana, broj pčela u košnici postupno smanjuje u odnosu na proljetne i ljetne mjesece. Nasuprot tome, broj varroe se povećava. Ukoliko krajem avgusta ili početkom septembra ne počnemo sa tretmanom protiv varoznosti pčela, lako se može dogoditi da pokoju jako napadnutu zajednicu i izgubimo i prije nego smo ušli kalendarski u zimu. Napuštanje košnice sa jako varoznim pčelama i nakon toga grabež u istoj nije nimalo ugodna pojava, ma koliki broj zajednica posjedujemo. Svaka zdrava pčelinja zajednica sa dostatnim zalihama hrane, vratit će uložena sredstva tijekom sezone i nekoliko puta ma koliko utrošili na nju i to treba imati u vidu prilikom uzimljavanja.

Trebamo znati da zalihe na kojima pčele prezimljavaju nisu samo med i pelud, već one predstavljaju i masno proteinsko tkivo kod "zimskih" pčela. Upravo se to tkivo koristi kod prihrane prvih proljetnih legla nakon uspješnog prezimljavanja. Više zaliha unutar košnica prilikom uzimljavanja pružaju pčelama veći komfor prilikom prehranjivanja svog legla. Slobodnije izlijeću na pročisne letove za vrijeme rijetkih toplijih zimskih dana itd.


Tagovi

Vremenska prognoza Prihrana Pelud Pčelinjak Košnice Zalihe Septembar Mravlja kiselina Radovi u pčelinjaku Pripajanje zajednica Slabe zajednice Cijena uzimljavanja Proljetni razvoj Zimski san Staro saće Voskov moljac Sumporna traka Grabež


Autor

Antun Karlović

Više [+]

Pčelar praktičar, koji svakodnevno svojim poznanicima uporno dosađuje neprestano pričajući o pčelama i njihovoj korisnosti za okoliš.