Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pčelinje zajednice
  • 30.12.2019. 15:30

Preporuke za radove u košnici u zimskom periodu

U nastupajućem zimskom periodu pčelari se pripremaju za narednu sezonu, najviše informisanjem i skupljanjem znanja.

Foto: Depositphotos/Ratikova
  • 773
  • 37
  • 0

U toku zime, pčelari bi trebalo da izbjegavaju otvaranje košnice jer to može da bude loše po pčele, s obzirom da tada unutra ulazi hladan vazduh. Za medonosne pčele, možda i više nego za većinu drugih organizama, upravljanje toplinom direktno utiče i na dobrobit čitave zajednice.

O aktivnostima pčela u zimskom periodu, kao i o obavezama i zadacima pčelara, za Agroklub pričao je Milan Matejić, tehnički urednik časopisa "Srpski pčelar".

Šta se dešava sa košnicama zimi?

Tokom zime, pčele čuvaju toplinu formiranjem klubeta, koje nastaje pripijanjem njihovih tijela."Klube ima dvodjelnu strukturu i sastoji se od gustog spoljašnjeg omotača u kome su se pčele "nagurale" zajedno, orijentišući svoje glave prema centru klubeta i labavog i rastresitog jezgra, gdje se slobodnije kreću. One proizvode toplinu i zahvaljujući kretanju u unutrašnjosti strukture i podrhtavanju mišića. Na taj način brzo se generiše toplina i održava temperatura na površini klubeta. Tako pčele obezbjeđuju da ne dođe do rashlađivanja, ispod održive temperature", objašnjava Matejić.

Što je okolo hladnije tim se energičnije hrane one u centru pa proizvode više topline i utoliko se promrzle pčele sa površine upornije i odlučnije počinju gurati unutar klubeta da bi se spasile od hladnoće.

Zato nije poželjno uznemiravati pčele zimi niti otvarati košnice tokom hladnih mjeseci.

Kako promjene temperatura utiču na aktivnosti?

Pčele sa izuzetnom preciznošću regulišu temperaturu u svom gnijezdu. "U svakoj pčelinjoj zajednici temperatura u zoni legla precizno je regulisana u opsegu 33 - 36 °C, prosjek je 34,5 °C, sa maksimalnim odstupanjem od samo jednog stepena u toku dana. Pomoću receptora koji se nalaze na njihovim antenama, mogu da detektuju promjenu od samo 0,25 °C, a kako je zima stigla, počinju da koriste sve specifičnije i savremenije metode za upravljanje toplinom, da bi što bolje pripremile gnijezdo i zaštitile zajednicu od mogućeg smrzavanja", objašnjava on.

Koristeći raznovrsne strategije zagrijavanja i uštede topline, mogu da prežive čak i ako se spoljašnja temperatura spusti do minus 30 °C. Kako kaže, za normalno zimovanje pčelinjih zajednica, zapravo, neophodna su dva uslova: med (biološko gorivo) i masa pčela (koje umiju da stvaraju i čuvaju toplinu). Zimi bi košnice trebalo zaštititi od vjetra i kiše, a dosta je važan i sistem odvoda vodene pare, koju izdišu pčele, kao i zaštita od pretjeranog rashlađivanja košnice.

Snijeg je dobar izolator pa bi ga trebalo skidati samo kada se topi.

Drugi organizmi napadaju pčelinjake zimi

Na svom "jelovniku" pčelu imaju laste, ptice pčelarice, sjenice, vrapci, žune i djetlići. Neke od navedenih ptica hrane se pčelama onda kada im uobičajena hrana nedostaje dok se neke od njih, kao što su laste i pčelarice, hrane pčelama redovno. U jesenje - zimskom periodu, najveću štetu pčelinjim zajednicama mogu da naprave djetlići i žune.

S obzirom na jak kljun, vrlo lako mogu da naprave rupu na košnici kroz koju će ljepljivim jezikom hvatati pčele, jednu po jednu. Spas od ovih, zakonom zaštićenih ptica, jeste u postavljanju raznih plašilica, kao i u redovnim obilascima pčelinjaka. "Takođe, miš je veliki neprijatelj pčelinje zajednice ukoliko uspije da uđe u košnicu u toku zime. Naime, glodari grizu saće, jedu med, ali i pčele, a prave i gnijezdo. Često se dešava i da šteta koju glodari naprave bude nepopravljiva pa i da ugine čitava pčelinja zajednica", zaključuje Matejić.

Manja aktivnost pčela ne znači manje posla

Zimski period može da se iskoristi za rad van pčelinjaka, a jedan od važnijih poslova, kako kaže, jeste angažovanje na unapređenju prodaje pčelinjih proizvoda. Kako? Na prvom mjestu - uz pomoć interneta. "Digitalna (r)evolucija stavila je pred potrošače i biznis široke mogućnosti. Danas potrošači imaju nove opcije, upravo zahvaljujući internetu", objašnjava on.

Prema njegovim riječima, jedan od najboljih vidova promocije, predstavlja postavljanje web sajta (portala), na kome jedna pčelarska kuća može da navede svoje proizvode i usluge, svoju povijest, može da čuje i sazna šta potrošači i javnost misle o njenim proizvodima i najvažnije - može da napravi internet prodavnicu koja bi bila sastavni dio sajta.

Pripreme za narednu sezonu

Ovo je vrijeme idealno za stručno usavršavanje, za čitanje knjiga o pčelarstvu, uočavanje i analizu svih nedostataka u pčelarenju tokom prethodne godine.

Tokom zime pčelari posjećuju predavanja, druže se sa drugim uzgajivačima, ali i pripremaju gotovo svu potrebnu opremu za nastupajuću sezonu (kovanje ramova, izrada i ugrađivanje satnih osnova, izrada nastavaka, podnjača, zbegova...), navodi ovaj stručnjak.


Tagovi

Medonosne pčele Milan Matejić Formiranje klubeta Zimski period Internet promocije Strategije zagrevanja Pčele Ptice pčelarice


Autor

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.