Pčelarstvo u BiH pred napadom novog patogena s istoka

Pčelarstvo u BiH se nalazi pred napadom novog patogena koji dolazi sa istoka. Riječ je o posebnoj parazitskoj grinji koja nije varola, nego se zove tropilela. Upozorila je na ovo Violeta Santrač, stručnjakinja sa Veterinarskog instituta "Vaso Butozan" iz Banja Luke, govoreći o novim nametnicima pčelinjih zajednica, te rizicima i izazovima sa kojima se ove zajednice susreću. 

Santrač je održala predavanje na temu vitalnosti medonosnih pčela, biotehnologije i izazova održivosti proizvodnje u 2025. godini na stručnom skupu "Razvoj pčelarstva" u Zenici, održanog u organizaciji Instituta za zdravlje i sigurnost hrane (INZ). Tom prilikom je napomenula i kako je bitna mogućnost razumijevanja momenta u kojem se pčelarstvo dešava u onome što jesu pčelarske prakse, državne politike, nacionalne prilike, uslovi sredine, ekologija, zdrava hrana i zdrava promišljanja. 

"Činjenica je da pčelari s tim treba da budu preventivno upoznati, da imaju validne informacije, da se da signal i zakonodavcima i onim koji se bave u veterinarskom servisu i agronomskom servisu, da treba da se prave pripremni kontrolni planovi za suzbijanje jednog momenta kada ta dva ili tri nametnika uđu praktično na teritorij BiH", istaknula je ova stručnjakinja.

Pčelarstvo postalo neodrživo

Poseban osvrt je dat na moderne biotehnološke procedure koje se u pčelarstvu ne uzimaju sasvim ozbiljno, ali direktno utječu na pčelarske prinose, prije svega na očuvanje kulture, poštovanja okoliša, zaštitu životne sredine u kojoj se dešava taj pčelarski servis, ali i poznavanje odnosa prema izazovima novih genetskih organizama, kako u biljnom, tako i u životinjskom svijetu, te na intervencionističke tehnologije koje se odnose na izmjenu genoma medonosne pčele i praktičnu izmjenu genoma biljaka koje će biti navodno prilagođene uslovima budućih klimatskih izazova.

"Činjenica je da se klima možda u nekakvom kratkom ljudskom periodu mijenja, pčelarstvo je postalo vrlo neodrživo, jedna grana u kojoj se dosta investira, iz koje se više tako mnogo ne dobije i kad se dobije onda ti proizvodi obično nisu dovoljnog kvaliteta da bi ih nazvali med, jer postoji samo kvalifikacija med, ne postoji ni prirodan i neprirodan med je samo jedan jedini kvalitet, jer pričati o vosku, propolisu, matičnoj mliječi, ishrani insektima i tako dalje", dodala je Santrač.

Skup je okupio desetine pčelara iz cijelog Zeničko-dobojskog kantona, od kojih pojedini imaju i više od 300 košnica, kao i veterane u ovoj oblasti, koji se poslom bave više od trideset godina. Tokom radionice dobili su širi uvid u ono što je sadašnjost s naglaskom na mogućnosti nekakvih budućih promišljanja u smislu planiranja njihovih praksi. Također, ljudi koji se bave kreiranjem poljoprivrednih politika dobili su signal da se u globalnom pčelarstvu mnogo radi, pogotovo u Evropi, te kako je potrebno vidjeti gdje se nalazimo i koje su zapravo dobre prakse za pomoć ovoj poljoprivrednoj grani.

Primjeri dobre prakse u BiH

Lejla Biber s Katedre za tehnologiju prehrambenih proizvoda animalnog porijekla Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Sarajevo govorila je o savremenm pristupima autentičnosti, deklarisanju i brendiranju pčelinjih proizvoda.

"Govorili smo o savremenim trendovima u pčelarstvu i digitalizaciji, to je još uvijek ono nepoznanica kako i za pčelare, tako i za javnost. Kod nas nažalost pčelarstvo je još uvijek zasnovano na tradicionalnim osnovama, ne razgovara se toliko često niti se koristi u pčelarstvu, ali moramo krenuti u korak ka EU, ka osavremenjivanju pčelarstva i naravno da težimo povećanoj proizvodnji  pčelinjih proizvoda", istakla je Biber.

Ona je naglasila da se svake godine svi žale na prinose, iako savremenim pristupom mogu pomoći kako pčelama tako i sebi da imaju veće prinose.

"Predstavili smo i dobre primjere koji su urađeni u BiH, projekti koji su završeni u dvije općine, općine Tešanj i Milići, gdje smo proveli digitalizaciju kako registra pčelara i pčelinjaka, tako i pčelinjih paša. Sada je to dostupno i pčelarskim udruženjima i općinskim službama i naravno bit će dalje proslijeđeno i ka ministarstvu. Pomoći će dosta njima, pomoći će ljudima koji rade u općinskim službama. Naravno mi ćemo nastaviti dalje raditi to, imamo dvije naredne​ općine, Livno i Berković, gdje dalje provodimo taj postupak digitalizacije", dodala je Biber.

"Razvoj pčelarstva" jedan je od skupova iz projekta oblasti veterinarstva, realiziran uz pomoć Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), saopćili su iz INZ-a.