Pčelarstvo u BiH bilježi milionski deficit - kakav to med uvozimo?

Iako proizvodnja meda u Bosni i Hercegovini ne zadovoljava potrebe domaćeg stanovništva, određene količine se nađu i u izvozi. No, sve ih je manje. Lani je izvezeno 12,5 tona meda, što je manje za čak 26,8 tona u odnosu na isti period godinu ranije.

Vrijednost izvoza prirodnog meda prošle godine je iznosila 302,3 hiljade KM, što je za 66 posto manje od izvoza u istom periodu 2021., kada je on iznosio 887,3 hiljade KM.  Istovremeno raste uvoz. Tako je lani BiH uvezla meda za 4,7 miliona maraka, odnosno više od 640 tona. Kako se navodi u tekstu objavljenom u Infokomu, glasilu Vanjskotrgovinske komore BiH, sektor bilježi deficit od 4,4 miliona KM.

Koliko imamo pčela

Posmatrajući podatke iz oba bh. entiteta u Bosni i Hercegovini je registrirano nešto manje od 10 hiljada pčelara koji raspolažu s oko 380 hiljada košnica. 

Prema podacima Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, u RPG-u je 2021. godini evidentirano 4.662 pčelara koji su prijavili 239.699 košnica, a prema procjenama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, registriranih pčelara u 2022. godini je bilo oko 5.000 i oni su raspolagali s oko 140.000 košnica.

Uvoz meda se količinski u BiH iz godine u godinu povećava pa tako kada poredimo 2022. godinu s 2017. godinom primjećujemo povećanje uvoza za 137%, odnosno uvezeno je 370 tona meda više.

Dobar med, dobra je i medovača - u čemu je tajna?

Generalno, med iz BiH se izvozi u zemlje Arapskog zaljeva, od toga najviše u Saudijsku Arabiju, dok najviše meda uvozimo iz susjednih zemalja. U prošloj godini najviše je stiglo iz Hrvatske (45%) i Srbije (22%), mada je primjetno značajno povećanje uvoza iz Turske (673%) i to s 24 tone u 2021. na 185,3 tone u 2022. Također, u prethodnim godinamaznačajnije količine uvozile su se i iz Moldavije.

Cijene meda

Treba istaći činjenicu da je prosječna jedinična vrijednost uvoznog meda iz Turske po kilogramu iznosila 4,6 KM, dok je ona za izvoz iz BiH u Saudijsku Arabiju iznosila 19,7 KM po kilogramu, što povlači pitanje kakav se to med uvozi i šta to konzumiraju građani BiH.

Umjetna inteligencija ulazi i u pčelarstvo

Što se tiče prosječne uvozne jedinične vrijednosti meda ona je već godinama gotovo ista i po kilogramu iznosi 7,6 KM. Kada je u pitanju izvoz, on varira u zavisnosti od količine prinosa koji pak zavisi od različitih faktora, ali ponajviše od vremenskih prilika, broja sunčanih dana i slično.