Dobar med, dobra je i medovača - u čemu je tajna?

Ako upitate livanjske pčelare mogli proizvedene količine meda zadovoljiti potražnju, odgovor će biti negativan. No, zašto onda Livno nazivaju gradom meda?! Jednostavan je odgovor - zbog kavlitete.

Proizvodi ga 90-tak pčelara, odnosno 6.000 društva. Stručne analize su pokazale da je ovdašnji med daleko iznad prosjeka te da njegova svojstva značajno doprinose ljudskom zdravlju.

"Zato što se na Livanjskom polju sudaraju mediteranska i kontinentalna klima i imamo biodiverzitet fantastičan, 850 različitog bilja", pojašnjava Josip Gelo, koji se pčelarstvom bavi amaterski, a po profesiji je viši kustos u Franjevačkom muzeju.

Medovača na svakom koraku

Upravo je biljna raznovrsnost mnoge potakla da krenu u pčelarstvo. Prije je bio klasičan način pčelarenja, sve do 1890. kada ovdje stiže Karlo Drago Štih kao iskusni pčelar s košnicama, pokretnim saćem, i tu novinu donosi u livanjski kraj.

"Prvi koji je poprimio to njegovo znanje bio je Ante Perković, a njegovi potomci to do dan danas njeguju, i to je jedina porodica u livanjskom kraju koja je živjela od pčelarstva", priča nam Gelo.

Do 1970-tih godina još se pčelarilo u košnicama, u mješovitim pčelinjacima, a danas se, kako navodi, već može govoriti o savrmeneom pčelarstvu, košnicama sa pokretnim saćem. Problema s plasmanom ovdje nema, a osim meda, poznati su i po medovači. 

"U svakom kafiću u Livnu, popit ćete dobru medovaču. Dobar med, dobra i medovača", zaključuje.

Najveći proizvođač

Potomak, Ante Perkovića, 82-godišnji Tomislav, najstariji je pčelar ovog kraja. Pčelarenjem je odškolovao djecu, a iako u devetoj deceniji života i dalje je vitalan i pazi na svoj pčelinjak. Sam je izradio i mašinu za pravljenje satnih osnova.

"Od kilograma voska izađe 18 do 20 LR-ovih satnih osnova, pa eto treba priprema dok se vosak istaloži i treba temperaturu mu dignut da si siguran da je sve uredu da se pročisti i eto ti, ima posla, ali to volimo i dobro je", priča ovaj pčelar dok pokazuje kako radi njegov stroj.

Svo četvero Tomislavove djece steklo je visoku stručnu spremu zahvaljujući pčelama. Dvojica sinova, nastavili su se baviti i pčelarenje. Jedan od njih je Josip, inženjer mašinstva.

"Kada se jednom počnete baviti s time dobijete jedan sklad s prirodom i koliko god pokušavali otići od tog sklada nemoguće je", priča nam Perković mlađi iz porodice koja važi za najvećeg proizvođača meda.

Ako niste odgovorni nećete uspjeti, poručuje, pojašnjavajući da je i finansijski jako zahtjevno, jer mnogo toga ovisi o prirodi pa se zna desiti da ste na nuli ili ispod nule, ali zato morate imati strpljenja, volje i ljubavi. Jer, bude godina i kada ste u plusu.

"Klimatske promjene se dešavaju, te sve posljedice osjete i pčele i pčelari, razne bolesti se javljaju, i to morate pratiti", dodaje Josip, koji je i tac četvero djece, te se cijela porodica aktivno bavi pčelama, od pakovanja meda do održavanja pčelinjaka.