Pčelarenje kao oprašivačka djelatnost pokazalo se unosnim poslom

Više od 75% svjetskih prehrambenih usjeva u određenoj mjeri zavisi od oprašivanja. Oprašivači poput pčela, leptira, ptica, moljaca, buba pa čak i šišmiša pomažu biljkama u reprodukciji, a za svaki zalogaj nekog voća i povrća kojeg pojedemo možemo zahvaliti upravo njima. 

Međutim, intenzivna poljoprivreda koja je promijenila način upravljanja zemljištem i sve veće korištenje pesticida i đubriva, rezultirali su zabrinjavajućim smanjenjem oprašivača, posebno pčela. Prema podacima Organizacije za poljoprivredu i hranu UN-a (FAO) oko 35 % beskičmenjaka kao što su to pčele i leptiri te oko 17% kičmenjaka poput šišmiša suočavaju se s izumiranjem u cijelom svijetu.

Kao jedan od primjera je Kina, u kojoj, da bi voćarski sektor uopće opstao, voćke jabuka i krušaka se oprašuju ručno.

Oprašivanje voćaka uz pomoć pčela

Iako postoji mali broj voćaka koje su samooplodne, poput breskve, marelice i nekih sorti višnje i šljiva, radi postizanja većeg uroda i one su mamac za oprašivače. 

Glavnu ulogu većinom dobija pčela. Ustanovljeno je da pojedine pčele koje obilaze cvjetove jabuke, šljive, maline i kruške nose na sebi od nekoliko desetina hiljada do tri ili pet miliona zrnaca peludi. Vrijednost oprašivanja voća pčelama je u tome što pčela u toku dana posjećuje cvjetove iste vrste. Tako ona prenoseći pelud iste vrste s cvijeta jedne sorte na cvjetove druge sorte obavlja međuoprašivanje, koje je nužno za oplodnju stranooplodnih sorta voćaka.

Ručno oprašuju voćke jer nemaju dovoljno pčela i drugih oprašivača

Za oprašivanje voćaka se preporučuju 4 košnice na 1 ha zasada s različitim voćnim vrstama ili pak 3 do 4 košnice za 1 ha voćnjaka breskvi ili jabuka i 6 do 8 košnica za 1 ha voćnjaka krušaka, trešnja ili šljiva, piše u knjizi "Suvremeno pčelarstvo", Laktić i Šekulja.

Oprašivanje unosan posao?

Oko 130 biljaka u SAD-u se oprašuje pomoću pčela, a godišnja korist u poljoprivredi SAD-a se procjenjuje na oko 9 milijardi dolara.

Gene Brandi, pčelar iz sjeverne Kalifornije koji ima 40 godina iskustva u ovom sektoru rekao je za Spos kako mu je oprašivanje usjeva postalo unosnije nego pravljenje meda. "Tokom februara i marta kada cvjeta badem, moje se pčele zajedno s 30 milijardi drugih, pripremaju za oprašivanje 1,3 miliona hektara. Zarada je od 180-200 dolara po jednom društvu, odnosno četverostruko više nego prije 10 godina", pojašnjava Brandi. Drugi usjevi kao što su maline, kupine, trešnje, dinje i jabuke, kako on tvrdi, nisu toliko isplative za oprašivanje.

Moljci imaju veliku ulogu u oprašivanju biljaka

U Kanadi se vrijednost medonosnih pčela za oprašivanje usjeva procjenjuje na preko 2 milijarde dolara godišnje. Svake godine oko 300.000 kolonija medonosnih pčela posjećuje uljanu repicu i doprinosi proizvodnji od čak 12,6 miliona tona. Za oprašivanje borovnica zaduženo je oko 35.000 kolonija, a za jabuke njih 15.000, piše Canadian Honey Council. 

FAO je procijenio kako u Europskoj uniji od 100 vrsta usjeva koji čine 90% hrane, njih čak 71 oprašuju pčele. Korist na godišnjem nivou procijenjena je na oko 5 milijardi eura od čega se 4,3 milijardi eura pripisuju medonosnoj pčeli, a ostatak solitarnim pčelama i bumbarima.

Kod nas ova djelatnost još uvijek nije prepoznata kao unosna, no i o njoj treba razmišljati kao o poslu budućnosti.